21.03.2022.

Fed, glavna monetarna institucija SAD-a, odlučio je dići kamate za 0,25% po prvi put nakon 2018. godine, kako bi se izborio s najvećom inflacijom u posljednja četiri desetljeća. Prema procjenama, kamatna stopa u SAD-u bi do kraja 2022. trebala iznositi oko 1,75%. Jerome Powell, glavni čovjek Feda, najavio je i agresivnije povećanje kamatnjaka u srednjem roku ako ne dođe do stabilizacije, no ostaje nejasno kako će se monetarna politika uskladiti ako dođe do usporavanja i stagnacije američkog gospodarstva. S obzirom na stanje u Ukrajini i zaoštravanje monetarne politike, Fed je spustio očekivanja za rast američkog BDP-a ove godine s 4 na 2,8%. 

Inflacija u SAD-u u posljednjih 12 mjeseci rasla je 7,9%, dok je samo gorivo poskupilo za 38%. Stopa inflacije time višestruko nadmašuje predviđeni rast BDP-a, činjenica koja ne ide u prilog zagovornicima moderne monetarne teorije. Osim šoka na strani ponude zbog krize opskrbnih lanaca, visokoj inflaciji itekako doprinosi činjenica da je oko 80% dolara u optjecaju stvoreno u posljednje dvije godine. 

Mnogi analitičari sada su svjesni, suprotno onome što su zagovarali ranije, da bi se inflacija mogla zadržati godinama i da se ne radi ni o kakvom kratkom i prolaznom fenomenu. Postoje i oni drugi koji i dalje zastupaju prolazni karakter trenutačne visoke inflacije, no njihovu priču slušali smo i tokom pandemije i nije se pokazala točnom. 

Fiat valute na udaru – Građani traže alternativne oblike štednje

Pored Feda, sve više središnjih banaka diljem svijeta razmišlja o zaoštravanju monetarne politike kako bi izašle na kraj s rastućom inflacijom. Slijedom toga, Bank of England također je podigao kamatnu stopu za 0,25 postotna boda na 0,75%. Ruska središnja banka, s druge strane drži kamatnjak na vrtoglavih 20%, dok rubalj pada na najniže razine u desetljećima, a sve je izgledniji i kolaps gospodarstva. Za jedan dolar sada je potrebno izdvojiti oko 104, a za 1 euro oko 114 rubalja. Činjenica da se različite fiat valute sve više pretvaraju u bezvrijedan papir još se jednom potvrdila na primjeru rubalja.

Zbog pojačane bojazni oko nadolazeće krize i rastuće inflacije, sve se više građana u Hrvatskoj okreće zamjeni kuna za eure u mjenjačnicama, ali i investicijskom zlatu kao sigurnom utočištu u nesigurnim vremenima. Promet mjenjačnica praktički je udvostručen, a daleko od toga nisu ni poslovnice koje se bave prodajom zlata. Ljudi razmjenjuju na desetke tisuća eura, a u nekim mjenjačnicama djelatnici spominju i nestašice eura. „Nestašica je eura. Ljudi su u strahu zbog inflacije i onda sve što imaju od imovine ulažu u zlato, investicije i sve ostalo“ – navodi Gabor Soregi, predsjednik Udruge hrvatskih mjenjača.

Rusko-ukrajinska kriza doprinosi rastu cijena

Rusko-ukrajinska kriza izazvala je ozbiljne poremećaje u opskrbnim lancima, osobito kada su u pitanju energenti, hrana i sirovine poput čelika, ljepila, kartona i dr. Osim rasta cijena, nestašica i pada kupovne moći stanovništva, moglo bi doći i do gubitka radnih mjesta u mnogim tvornicama. Posljedice trpi i drvni te drvoprerađivački sektor zbog ruske zabrane izvoza drven građe i drugih drvnih sirovina, kao i zbog zaustavljanja isporuka istog iz Ukrajine. 

Na udaru se našla industrija proizvodnje namještaja, a posebice hrvatski proizvođači parketa. Pored toga, valja napomenuti da Ruska Federacija drži oko 75% svjetske proizvodnje brezovih šperploča. Rusija i Ukrajina također su veliki izvoznici hrasta i materijala koji služi za podne obloge. Temeljem ovog, mnogi građevinski projekti mogli bi biti ugroženi, a oni postojeći mogli bi se suočiti s dodatnim rastom cijena materijala, što se može preliti i na rast cijena nekretnina.

Slijedi li globalna prehrambena kriza i snažan rast cijena hrane?

Sve više poljoprivrednika upozorava na moguću svjetsku prehrambenu krizu, izazvanu situacijom u Ukrajini. Osim što su poremećeni dobavni lanci hrane, osobito pšenice i kukuruza, javlja se i problem nestašice gnojiva te povezanih sirovina. Svein Tore Holsether, šef globalne poljoprivredne kompanije Yara International izjavio je:

“Polovica svjetske populacije dobiva hranu kao rezultat gnojiva… i ako se ono ukloni s polja za neke usjeve, prinos će pasti za 50%. Za mene nije pitanje kreće li globalna kriza hrane – pitanje je koliko će kriza biti velika.“

Holsether je također dodao kako oko 25% ključnih nutrijenata u procesu globalne proizvodnje hrane dolazi iz Rusije:

“Činimo sve što možemo u ovom trenutku kako bismo pronašli dodatne izvore, ali s ovako kratkim rokovima, radi se o vrlo ograničenom pothvatu.” 

Proljetna sjetva već je na udaru, a neizvjesnost dolazi zbog rekordno visokih cijena mineralnog gnojiva. Rast cijena krenuo je još prošle godine kao posljedica poskupljenja plina i sirovina koje se koriste u proizvodnji. Ukrajinska kriza samo je dodatno pogoršala situaciju, a cijene nekih gnojiva sada su narasle gotovo trostruko. Tona mineralnog gnojiva kreće se između 750 i 1000 eura, što je povijesni rekord. Ovakva situacija mogla bi dovesti do pada prinosa i stočnog fonda te poskupljenja i nestašica određenih kultura kao što su žitarice i povrće.  

Michael Gayed, portfolio menadžer iz Toroso Investments upozorava da bi globalna prehrambena kriza mogla poprimiti još dublje razmjere. Naime, Gayed smatra da rast cijena žitarica vidimo i na zalihama od prošlogodišnje sjetve, a s obzirom da bi aktualna sjetva mogla podbaciti, u skoroj budućnosti čekaju nas još veće cijene i potencijalne nestašice. Pored toga, neke zemlje mogle bi i nacionalizirati poljoprivredne resurse i uvesti ograničenja na izvoz, a ako se to sve poklopi sa lošim vremenskim uvjetima, moglo bi doći do značajnog šoka na strani ponude hrane. U takvom scenariju, cijene hrane odletjele bi u nebo i zadale značajan udarac brojnim ekonomijama u svijetu u narednom razdoblju. 

Visoka inflacija – Koliko bi mogla potrajati?

Visoka inflacija je ovdje i ne planira otići tek tako. Fiat valute vrijede sve manje i lagano se pretvaraju u bezvrijedan papir. Cijene nafte, hrane, gnojiva i različitih sirovina poskupljuju i stavljaju snažan teret na obične potrošače. Unatoč tome, u medijima već neko vrijeme slušamo o fenomenu kontinuiranog rasta plaća, no treba imati na umu da se radi o nominalnim iznosima. Kada uračunamo stopu inflacije, dobivamo bitno drugačiju sliku. Problem je što rast plaća ne prati rast cijena odnosno kupovna moć, unatoč rastu nadnica, sve je manja. 

Fenomen koji također zabrinjava mnoge je što čak i nakon raspetljavanja globalnih lanaca dobave te oporavka gospodarstva, buduće cijene neće pasti, nego će u najmanju ruku ostati na istoj razini kao što to obično biva nakon krize. S druge strane, raspetljavanje globalnih lanaca dobave, smirivanje inflacije i stabiliziranje svjetskog gospodarstva trajalo bi najmanje do 2024., čak i slučaju da svjetski lideri istog trena pronađu mirna rješenja za sve različite krize koje nas pogađaju. S obzirom da takvog scenarija i dalje nema na vidiku, čini se da su pred nama neizvjesne godine.

Autor:

Centar Zlata

Napomene:

  1. Svaka referenca na ovoj stranici na “Centar Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
  2. Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!