Burzovna cijena srebra
Spot cijena srebra
Cijena nerafiniranog srebra naziva se Spot cijena srebra. Ova cijena ne uključuje postotak koji uzimaju talionice za proizvodnju srebrnih poluga i srebrnih kovanica, niti naknade distributera investicijskog srebra. Spot cijena je temelj za određivanje svih rafiniranih proizvoda od spomenute kovine, a mijenja se svake sekunde. Grafikone kretanja cijene srebra korisno je pratiti kada je u pitanju kupnja, ali i kada je u pitanju prodaja investicijskog srebra, jer se na taj način lakše može odrediti idealan trenutak za kupnju ili prodaju ovog plemenitog metala.
Najveći utjecaj na kretanje cijene srebra tradicionalno imaju američko i londonsko tržište plemenitih kovina, dok ostale burze srebra imaju relativno mali utjecaj na konačnu cijenu na svjetskom tržištu.
Kako čitamo cijenu srebra?
Osnovna Spot cijena srebra izražena je u američkim dolarima za jednu Troy uncu srebra (31,1035 grama). Upravo na toj cijeni Centar Zlata temelji cijenu svojih investicijskih proizvoda kao što su srebrne poluge i kovanice. Osim spot cijene, na cijenu konačnog proizvoda utječu i troškovi kovanja i distribucije investicijskog srebra. Razlika između kupovne i prodajne cijene za konačnog kupca ili prodavača nije veća od nekoliko posto i uvijek u stopu prati spot cijenu na svjetskom tržištu.
Koji faktori utječu na cijenu srebra?
Kao i kod većine drugih sirovina, cijena srebra ovisi o mnogim faktorima. Neki od njih su:
1. Ponuda i potražnja
Ponuda i potražnja je jedan od glavnih razloga zašto ovaj plemeniti metal drži svoju vrijednost. Količina koju rudnici proizvode je ograničena, a potražnja kontinuirano raste na temelju rasta svjetske populacije, potražnje za nakitom i ostalih ispod navedenih razloga.
2. Tehnologija
Srebro je zbog svojih jedinstvenih karakteristika i svojstava gotovo nezamjenjivo u industriji. Jedna od primjena srebra je u proizvodnji solarnih panela koji velike količine ovog plemenitog metala. Na temelju trenda poticanja ekološki prihvatljivih i održivih izvora energije, za očekivati je i porast cijene srebra na globalnom tržištu.
3. Ekonomski trendovi
Kada je ekonomska situacija vrlo dobra, stotinama milijuna ljudi na svijetu raste životni standard, a s rastom kupovne moći raste i interes za kupnjom nakita od srebra ili zlata. U lošim vremenima pada interes za kupnjom nakita, ali bogati pojedinci i profesionalci masovno kupuju ove metale zbog sigurnosti koje pružaju, a na temelju toga cijena srebra može rasti još bržim tempom nego u dobrim vremenima.
4. Državne politike
Države svojim zakonima mogu značajno utjecati na situaciju na bilo kojem tržištu, uključujući tržište investicijskog srebra. U cijeloj EU trenutno pri kupnji srebrnih poluga ili kovanica plaća se PDV, zbog čega europski investitori koji preferiraju sigurnost za sad mnogo više novca ulažu u investicijsko zlato koje je oslobođeno PDV-a. Ako dođe do ukidanja PDV-a na ulaganje u investicijsko srebro, za očekivati je veliki porast interesa za kupnju ovog metala, a u takvim situacijama i cijena srebra u pravilu naglo raste.
5. Jačanje američkog dolara
Cijena srebra je direktno vezana uz tečaj dolara, jer je upravo američki dolar glavna valuta kotiranja cijene plemenitih metala. Jačanje dolara najčešće dovodi do pada cijene, dok slabljenje dolara pogoduje rastu cijene ovog plemenitog metala.
6. Cijena zlata
Čak i površnom usporedbom grafikona kretanja vrijednosti plemenitih metala može se zaključiti da kad raste cijena zlata, raste i cijena srebra, a vrijedi i obrnuto. Statističari bi rekli da je kretanje vrijednosti ova dva plemenita metala pozitivno korelirano. No prati li cijena srebra cijenu zlata ili cijena zlata prati cijenu srebra? Drugo pitanje je što je uzrok sličnog kretanja?
Zašto cijena srebra prati cijenu zlata?
Na prvi pogled, usporedbom vrijednosti ova dva plemenita metala, može se zaključiti da cijena srebra prati cijenu zlata, jer zlato košta približno 75 puta više. Naime, u trenutku pisanja članka unca zlata vrijedi 1270$, dok unca srebra vrijedi 16,80$. Taj zaključak je točan, no uzrok ovakve povezanosti dva plemenita metala nije nominalna cijena unce nego veličina tržišta.
Ukupna vrijednost srebra i zlata
Iako u zemljinoj kori ima približno 19 puta više srebra nego što ima zlata, ako se usporedi samo količina iskopanog metala koji je na raspolaganju čovječanstvu, srebra ima samo četiri puta više. Naime, na svijetu postoji približno 186.000 metričkih tona zlata, dok srebra postoji 777.000 tona. Kada se te količine pomnože s trenutnom cijenom na spot tržištu, dođe se do podatka da ukupna vrijednost srebra iznosi 420 milijardi USD, dok sve zlato na svijetu vrijedi 18 puta više, čak 7,6 tisuća milijardi USD.
Po nekim procjenama dnevni promet na tržištu zlata iznosi 125 milijardi USD (uključujući financijske izvedenice), dok je promet na tržištu srebra samo 9 milijardi dolara dnevno, što znači da je tržište zlata približno 14 puta veće. Na temelju svih navedenih informacija, može se zaključiti da cijena srebra prati cijenu zlata, a ne obratno.
Zašto vrijednost srebra prati vrijednost zlata?
Najvažniji razlog zbog kojeg srebro prati zlato je to što se radi o vrlo sličnim metalima, kako po svojstvima, tako i po uporabi. Naime, oba metala su tijekom povijesti služili kao novac i sredstvo čuvanja vrijednosti. Danas više ne služe kao novac, nego kao investicija, ali ako bi došlo do globalnog financijskog sloma, moguće je da bi, zbog nepovjerenja u papirni novac, spomenuti plemeniti metali preuzeli svoju tradicionalnu funkciju. Za svakodnevne svrhe, srebro bi moralo biti korišteno češće jer zlata jednostavno ne bi bilo dovoljno za napraviti dovoljno zlatnika za normalnu uporabu.
Upravo zbog toga u recesijama, kada se pojavljuju loše vijesti o stanju globalnog gospodarstva, raste vrijednost plemenitih metala. Kada se pojavljuju dobre ekonomske vijesti, smanjuje se vjerojatnost ponovnog vraćanja na zlatni standard, stoga cijena zlata pada, a srebro ga naravno prati.
S obzirom na to da se polovina godišnje proizvodnje srebra potroši u industriji, količina raspoloživih poluga i kovanica je manja nego količina zlata, stoga se cijena srebra kreće u većim amplitudama. To znači da kad vrijednost zlata poraste 10%, vrijednost srebra najčešće poraste 15 do 25%, a vrijedi i obrnuto. Upravo zbog veće uporabe u industriji, neki investitori smatraju da bi dugoročno cijena srebra mogla rasti više od cijene zlata, te se odlučuju na ulaganje u investicijsko srebro.
Autor:
centarzlata.com
Napomene:
- Svaka referenca na ovoj stranici na “Centar Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
- Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
