1. 4. 2024.

Čeka li nas bankrot SAD-a u narednom desetljeću? Novi model koji su razvili analitičari iz Bloomberg Economicsa na temelju milijun kalkulacija sugerira da je rast javnog duga do 2034. neodrživ u 88% scenarija. 

Slijedom toga, na tržištu jačaju strahovi od mogućeg bankrota najjače ekonomije svijeta, što bi imalo nesagledive posljedice po globalnu ekonomiju.

Američka fiskalna politika dugoročno nije održiva

Američki javni dug iznosi približno 34.5 bilijuna (tisuća milijardi) dolara, od čega je gotovo trećina stvorena u zadnje 4 godine. Prema projekcijama Ureda američkog Kongresa za proračun, čak i ako se stopa inflacije spusti na 2%, a Federalne rezerve spuste kamatne stope, fiskalni deficit svejedno će nastaviti izmicati kontroli. 

Američki javni dug (Izvor: St Louis Fed)

Povrh toga, predsjednik Feda Jerome Powell izjavio je kako se radi o “posuđivanju od budućih generacija”, istovremeno implicirajući da je fiskalni put neodrživ. 

Službeni plafon ili limit na dug suspendiran je do početka 2025. godine, odnosno do nakon predsjedničkih izbora koji se ponovno pretvaraju u poprište velikih polarizacija u američkom društvu. 

Prošlogodišnja rasprava oko duga između demokrata i republikanaca u Kongresu na ovaj je način samo odgođena za kasniji datum, a još tada je izazvala pad kreditnog rejtinga. Kreditne agencije također su upozoravale na rastuće političke tenzije i dugoročnu neodrživost fiskalne politike.

Američko gospodarstvo suočava se s nizom problema

Dug nije jedini izvor problema za američku ekonomiju. Zasad ostaje neizvjesno hoće li kamatne stope biti spuštene sredinom godine, s obzirom da inflacija i dalje nije posustala u dovoljnoj mjeri. Prolongiranje perioda visokih kamatnih stopa moglo bi negativno utjecati na gospodarstvo, dok prerano spuštanje može vratiti inflaciju, zbog čega je “meko slijetanje” i dalje neizvjesno. 

Nadalje, u sektoru poslovnih nekretnina dolazi do pad cijena, što stvara gubitke manjim i srednjim regionalnim bankama. Ovaj fenomen javio se tijekom pandemije koronavirusa kada su se mnogi uredi zatvorili, a zaposlenici brojnih kompanija prebacili na rad od kuće. Guverner Feda nedavno je pred Kongresom izjavio kako je siguran da će doći do još propasti banaka zbog izloženosti sektoru poslovnih nekretnina. 

Institucionalni investitori okreću se zlatu

Sve više investicijskih fondova i najvećih svjetskih banaka poput JPMorgan i Bank of America okreću se zlatu kao instrumentu dugoročne zaštite vrijednosti. Cijena zlata narasla je gotovo 17% u posljednjih godinu dana. 

Trenutno se kreće oko 2,160 eura po unci odnosno 2,350 dolara po unci. Prema procjenama Bank of America, cijena bi trebala probiti $2,400 po unci unutar ove godine, dok iz JPMorgana govore o $2,500.

Središnje banke nastavljaju gomilati zlato, osobito Narodna banka Kine, koja je nabavila 12 tona u veljači. Sve više zemalja, točnije njih oko 34, razmišlja o pridruživanju BRICS-u koji radi na dedolarizaciji i čije članice sve češće koketiraju s idejom o “zlatnim valutama”. 

Zlato na taj način dolazi u središte geopolitičkih previranja i moglo bi postati još poželjnije kao instrument dugoročne zaštite vrijednosti imovine iz perspektive velikih institucionalnih investitora.

Zaprati naš Telegram kanal i ostani u toku putem linka: https://t.me/centarzlata

Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:

 

 

 

Prvi saznajte najnovije vijesti s tržišta plemenitih metala!

Prijavite se na naš besplatni newsletter i ostanite u toku s novostima s tržišta i analizama naših stručnjaka.

Newsletter se u pravilu šalje jednom tjedno, a u bilo kojem trenutku se možete odjaviti. Ostavljanjem Vaše e-mail adrese pristajete na primanje informativnih i promotivnih poruka od strane Centra Zlata. *

 

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.