15.1.2024.

Posljednjih mjeseci sve češće slušamo kako se Njemačka suočava sa stanovitim problemima od gospodarstva do političke situacije. Osjećaj neizvjesnosti raste i mnogi se pitaju – što nas čeka dalje?

Njemačka ekonomija u recesiji, prijete nestašice

Zbog sukoba koji je nedavno buknuo u Crvenom moru, došlo je do zastoja u euro-azijskim opskrbnim lancima sirovina. Točnije, kontejnerski promet kroz Sueski kanal pao je za preko 70%. U Njemačkoj se već osjećaju prve nestašice u proizvodnji, a rast troškova transporta i zakašnjele isporuke moglo bi izazvati novi inflatorni val, navode iz Njemačke industrijsko-trgovinske komore.

Tim gore, Njemačka se trenutno nalazi u recesiji, kao i cijela eurozona. Po svemu sudeći, u 2024. njemačko gospodarstvo očekuje daljnji pad BDP-a. Procjene ekonomskog instituta (IW) su da će pad iznositi oko 0.5%. Mnogi sektori pate, građevinski sektor i cijene nekretnina su u padu, a financijski sektor, točnije banke poput Deutsche Bank AG i Commerzbank AG, opterećen je brojnim aferama. Jedan od većih problema su i visoke kamatne stope koje usporavaju gospodarstvo, no ako se krene u smjeru njihovog smanjivanja, to bi moglo razbuktati inflaciju.

Njemačka se suočava s političkom krizom

Ustavni sud nedavno je proglasio prijedlog njemačkog proračuna za 2024. neustavnim, a zbog zabrane zaduživanja, deficit od 17 milijardi eura krpa se rezanjem subvencija za poljoprivrednike. Kao posljedica toga, došlo je do prosvjeda i štrajkova poljoprivrednika, željezničara, obrtnika i drugih, čime su se recesijska očekivanja u Njemačkoj dodatno pogoršala. Promet je i dalje paraliziran, no Vlada odbija zahtijeve, iako je tim potezom značajno izgubila na potpori glasača od kojih preko 80% podržava prosvjede. Uslijed prosvjeda, njemački vicekancelar Robert Habeck u jednom je trenutku čak upozorio i na mogućnost državnog udara.

Njemačka je već neko vrijeme u političkoj krizi. To je postalo osobito izraženo nakon izbijanja sukoba između Izraela i Palestine kada su se javili prosvjedi podrške potonjima, što je izazvalo veliki otpor u javnost i potaknulo sve češće rasprave o migracijama i neuspješnoj integraciji u njemačko društvo. Vlasti su pritom usvojile plan deportacije ljudi koji u Njemačku dolaze ilegalno. Da bi stvari bile dramatičnije, njemački ministar obrane Boris Pistorious (SPD) smatra kako se, zbog rusko-ukrajinskog rata, njemačka vojska i građani trebaju pripremiti za potencijalni rat na području Europe. Pistorious je istaknuo kako se u takvom scenariju možda neće moći računati na angažman SAD-a.

Što očekivati u budućnosti?

Za vrijeme gotovo svake krize i velike promjene u političko-ekonomskom smislu na europskom kontinentu u posljednjih sto godina, u centru zbivanja nalazila se Njemačka – dva svjetska rata i poredak u Europi koji je nastao nakon njih, pad Berlinskog zida, raspad komunizma, ujedinjenje Njemačke te konačno Njemačka kao glavni ekonomski motor eurozone. Kriza u Njemačkoj svojevrsni je pokazatelj da su pred nama u Europi iznimno neizvjesna vremena. Možemo očekivati sve od pada gospodarstva, povratka visoke inflacije, financijskih krahova pa do širenja sukoba, političkih kriza na unutarnjem planu te drugih vrsta društvenih kriza.

Povrh toga, prijeti nam i demografska kriza. Europsko stanovništvo je sve starije, a do 2035. Njemačkoj će faliti 7 milijuna kvalificiranih radnika, osobito inženjera kojih neće imati tko nadomjestiti. Svake godine preko milijun radnika odlazi u mirovinu, dok u radnu snagu uđe tek 680 000 mladih, a do kraja desetljeća razlika između tog dvoje popet će se na pola milijuna. Prema ekonomistima, ove brojke sugeriraju da mirovinski sustav dugoročno neće biti održiv. Milijuni Njemaca iznad 67 već sada rade pomoćne poslove kako bi preživjeli jer mirovine nisu dostatne. Radi se o fenomenu “uništenja sna o njemačkoj mirovini” kako ga nazivaju tamošnji mediji. Ako je to sudbina njemačkog mirovinskog sustava, možemo samo nagađati kako će se to odraziti na ostatak Europe i Hrvatsku.

Kako se pripremiti za budućnost?

Ako želimo zaštiti svoju imovinu od recesije, kao i osigurati vlastitu mirovinu jednog dana, moramo ulagati u instrument koji će zaštititi vrijednost naše štednje. Zlato je najefikasniji oblik ulaganja koji nam to može osigurati. Otporno je na sve vrste financijskih, gospodarskih i društvenih kriza, visoke inflacije, hiperinflacije, ratova, sukoba i svega onog što sada gledamo u Njemačkoj i Europi i svijetu. Investitori, među kojima su neki od najbogatijih ljudi na svijetu, uvijek pribjegavaju zlatu kako bi zaštitili vrijednost imovine jer cijena zlata u pravilu raste tijekom nesigurnih vremena. Takav je bio slučaj tijekom financijske krize od 2008. do 2011., u vrijeme korone, kada je započeo rat u Ukrajini, kada je započeo rat u Izraelu, a izgleda da će se isti fenomen nastaviti i u krizama čijim zapletima tek svjedočimo. 

U kontekstu toga, njemačka kriza, sukob u Crvenom moru i u širem smislu stagnacija svjetskog gospodarstva, signal su za kupnju investicijskog zlata. Zlato je najsigurnija štednja, a jednog dana i mirovina jer tko zna kako će mirovinski sustav funkcionirati kroz 10-15 godina, kako u Njemačkoj tako i kod nas. Njemačka se sve donedavno smatrala ekonomskim čudom i mnogi su hrlili ondje kako bi osigurali egzistenciju. Međutim, ovaj se trend polako okreće i upitno je koliko će se još dugo zadržati. 

Čak se i nekretninski sektor počeo se ispuhivati u Njemačkoj, dok istovremeno cijena zlata raste, i to već šestu godinu za redom. Riječ je zapravo o nastavku povijesnog trenda. Zlato je zadržalo vrijednost kroz cijelu povijest ljudske civilizacije i to u svim kulturama. Pritom je lako prenosivo i visoko likvidno, dok s druge strane, papirnate valute propadaju, često u krizama i putem hiperinflacije, kao što je nekoć bilo u Weimerskoj republici. 

Upravo iz tog razloga, ne trebas nas čuditi da je, prema službenim statistikama, Njemačka druga u svijetu po količinama zlatnih rezervi. Njemačko stanovništvo također je široko upoznato sa prednostima ulaganja u zlata te čini preko 12.5% svjetske potražnje za zlatnicima i zlatnim polugama. Samo se u Indiji i Kini, najmnogoljudnijim zemljama na svijetu, proda više zlata nego u Njemačkoj, a zanimljivo je da velik udio njemačke potražnje čini mlado stanovništvo. Hoćemo li naučiti nešto iz njemačkog primjera, ostaje na nama.

Zaprati naš Telegram kanal i ostani u toku putem linka: https://t.me/centarzlata 

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.