22.11.2021.

Potražnja za investicijskim zlatom narasla je za 18% u 3. kvartalu 2021. godine, a nedavno je cijena zlata skočila za 2% u samo jednom danu, potpomognuta rekordnom  inflacijom od čak 6.2% u SAD-u. Predviđanja za 2022. kažu da nas uskoro očekuju rekordne cijene zlata svih vremena. 

Potražnja za zlatom i cijena zlata nastavit će rasti uslijed akumulirajućih nestabilnosti poput visoke inflacije, krize opskrbnih lanaca, novog vala lockdowna i drugih posljedica pandemije. Zbog kompleksnosti globalnih međuodnosa, sve je očitije da nema brzog i bezbolnog izlaza iz ove krize.

Inflacija ipak nije prolazna

Američki FED obznanio je da je trenutna stopa inflacije mnogo veća od očekivane te da će inflacija biti prisutna dulje nego što su predviđanja donedavno sugerirala. Nestašice radne snage, kriza opskrbnih lanaca, rast cijene goriva i visoka potražnja glavni su faktori iza inflacijskog pritiska koji će se nastaviti kroz 2022. No, čak i kad bi stope bile niže, posljedice dosadašnje inflacije ostale bi trajno vidljive i stoga je nerealno očekivati bilo kakav povratak cijena na pretpandemijske razine.

U Njemačkim supermarketima cijene divljaju, a početkom 2022. najavljene su još veće eksplozije cijena. Isti fenomen neće zaobići Hrvatsku, gdje sve više ljudi primjećuje povećanje cijena prehrambenih namirnica. U ovom kontekstu treba istaknuti da je u listopadu inflacija u Hrvatskoj nastavila ubrzavati, dosegnuvši stopu od čak 3,8%.

S obzirom na rastuću inflaciju u Njemačkoj, motoru europske ekonomije, ne treba nas čuditi značajno povećanje potražnje za zlatom, osobito investicijskim zlatom, od strane njemačkih investitora koji žele sačuvati vrijednost svoje imovine. Pored toga, trendovi koji nas očekuju u 2022. mogli bi dodatno stimulirati ulaganje u zlato u toj zemlji što će potaknuti investitore u drugim europskim državama da slijede njihov primjer.

Energetska kriza i poremećaji opskrbnih lanaca

Aktualna energetska kriza u Europi ogleda se u rastu cijene plina i drugih energenata. Zbog kontinuiranih problema na poljskoj granici, Bjelorusija trenutno prijeti EU obustavom plinovoda i naftovoda. Sve to stavlja EU u neizvjesnu situaciju ove zime po pitanju opskrbe energentima. 

Da bi stvari bile gore, nedavno su izašli podaci prema kojima je auto-industrija u srednjoj Europi snažno pogođena nestašicom mikročipova uslijed čega je ovogodišnja količina proizvodnje pala za 20%.

U Kini su značajno smanjene zalihe ugljena zbog pada trgovine s Australijom. Kineske elektrokompanije bile su tako prisiljene okrenuti se značajnijem uvozu prirodnog plina, uzrokujući veću potražnju i veći rast cijene tog energenta. Slijedom toga, već su neko vrijeme ondje prisutne nestašice električne energije što doprinosi i usporavanju globalnih lanaca opskrbe čija je ključna karika Kina.

Printanje novaca se nastavlja

Američka administracija gura novi infrastrukturni paket Build Back Better, vrijedan 1,75 bilijuna (tisuću i sedamsto pedeset milijardi) dolara koji će dodatno povećati javni dug te negativno utjecati na ionako rekordnu inflaciju u posljednja tri desetljeća. Neki ekonomisti već sada upozoravaju na stagflacijsko-dužničku krizu koja uz SAD, čeka i mnoge druge zemlje u svijetu. 

Usprkos tome, Federalne rezerve i dalje kupuju obveznice, stvarajući balon stavljanjem dodatnog novca u opticaj. Namjera im je olakšati zaduživanje državnom sektoru, no problem se javlja zbog kreiranja začarane inflacijsko-dužničke spirale.

Mnogi ekonomisti izrazili su bojazan prilikom prijedloga uvođenja BBB paketa, skrećući pozornost na činjenicu da je za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije već utrošeno vrtoglavih 7 bilijuna dolara. 

akcija-banner

Turska lira propada – Čeka li to i ostale fiat valute?

Papirnate valute nisu isplative u smislu dugoročne štednje, no sada je na površinu isplivala njihova nestabilnost i u kratkom roku. Aktualni primjer je slobodni pad turske lire koja se zbog rezanja kamatnih stopa ovog petka spustila na rekordno nisku razinu, izgubivši 30% vrijednosti u godinu dana.

S obzirom na pad turske lire, turski državljani sada masovno gube svoju ušteđevinu u novcu te su prisiljeni što prije zamijeniti liru za eure, američki dolar te zlato. Ako ovaj trend uzme maha, to će još više pridonijeti dubokoj inflacijskoj spirali lire.    

Nažalost, okrutna je činjenica da čak ni relativno jake valute, poput eura, nisu siguran način očuvanja vrijednosti. Dovoljno je navesti činjenicu da je euro u 20 godina izgubio oko 39% vrijednosti. S obzirom na globalne ekonomske poremećaje, nema razloga očekivati da nećemo gledati valutne krize i u drugim zemljama. 

Fiat valute sve su bezvrijednije, a njihov krah mogao bi postati uvertirom za uvođenje digitalne valute. Radi se o identičnom procesu kao i s papirnatim turskim kurušima od prije 100 godina koji danas ne vrijede apsolutno ništa – neminovna sudbina svake fiat valute. S druge strane, zlato kovano prije 100 godina, značajno je dobilo na vrijednosti i nema nikakvog razloga da se taj trend ne nastavi i u budućnosti.

Zlato i dalje podcijenjeno

Vrlo je izgledno da će cijena zlata premašiti 1900 dolara po unci već prije kraja 2021., a ako se nastave snažni inflacijski trendovi u vidu 6-postotnih ili većih stopa, zlato bi u 2022. godini moglo narasti za više od 200 dolara po unci. Iz tog razloga, analitičari predviđaju značajan rast potražnje za zlatom u narednom razdoblju. 

Rast cijene zlata ima optimističnu perspektivu, a to potvrđuje činjenica da ga rast količine fiat novca u opticaju bitno nadmašuje u ovom trenutku. To znači da je zlato relativno podcijenjeno odnosno da je i dalje prilično jeftino. Sada je idealna prilika za sve male i velike investitore da se, razmjerno svojim mogućnostima, opskrbe investicijskim zlatom po povoljnijoj cijeni

Ulaganje u zlato, posebice investicijsko zlato u obliku zlatnika i zlatnih poluga, najsigurnija je i najefikasnija štednja tijekom razdoblja inflacije. Osim što ulaganje u zlato dugoročno čuva kupovnu moć investitora, ono također donosi i značajan prinos. Prosječni godišnji rast cijene zlata u posljednja dva desetljeća iznosio je oko 8,3% u dolarima. Nema razloga za očekivati da se isti trend neće nastaviti i u budućnosti.

Autor:

Centar Zlata

Napomene:

  1. Svaka referenca na ovoj stranici na “Centar Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
  2. Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!