Riječ „fiat“ u ekonomiji ne odnosi se na poznatu talijansku marku automobila, već na monetarni koncept koji je u potpunosti promijenio način na koji ljudi koriste novac. Sama riječ dolazi iz latinskog jezika i može se prevesti na hrvatski jezik kao fraza „neka tako bude“, a cijeli koncept fiat novca proširio se svijetom u 20. stoljeću.

Što je fiat novac?

Fiat novac (ili fiat valuta) je novac koji pokriće svoje vrijednosti nema ni u kakvom konkretnom dobru poput zlata ili srebra, već mu vrijednost daje garancija institucije koja ga izdaje. To znači da fiat novac nema nikakvu intrinzičnu niti uporabnu vrijednost, osim vrijednosti papira na kojemu je isprintan ili metala koji su korišteni za kovanje kovanica. Pojednostavljeno rečeno, fiat novac vrijedi zato što središnja banka i država kažu da vrijedi. Sve današnje svjetske valute spadaju pod fiat novac, uključujući hrvatsku kunu.

Povijest fiat novca

Globalni monetarni sustav danas je u potpunosti baziran na fiat novcu, ali to nije uvijek bilo tako. Naime, kroz cijelo 19. i dobar dio 20. stoljeća, sve bitne svjetske valute bile su vezane uz neku konkretnu robu, a najčešće je to bilo zlato. To je u praksi značilo da je središnja banka koja izdaje valutu garantirala zamjenu papirnatog novca za protuvrijednost u zlatu, što je novcu davalo stvarnu i opipljivu vrijednost.

 

Prva bitna promjena koja je utjecala na monetarne politike država dogodila se nakon Prvog svjetskog rata. Zbog ogromnih troškova rata, brojne su države bile primorane zadužiti se kako ne bi bankrotirale. Kako bi taj dug otplatile, neke od država počele su tiskati dodatni novac koji nije imao pokriće u zlatu kako bi tim novcem otplatili dug. Najpoznatiji primjer ove prakse dogodio se u Weimarskoj Njemačkoj, a zbog nepovjerenja javnosti i vjerovnika, isprintani novac strmoglavo je izgubio svoju vrijednost što je dovelo do jedne od najgorih hiperinflacija u povijesti.

Druga bitna promjena dogodila se za vrijeme Drugog svjetskog rata, 1944. godine, kada je potpisan Bretton-Woods sporazum. Taj je sporazum uredio monetarne sustave zapadnih kapitalističkih saveznika na način da je svaka zapadna valuta pokriće imala u američkom dolaru, dok je američki dolar pokriće imao u zlatu. Na taj način je američki dolar postao i službeno najjača svjetska valuta čija se vrijednost koristi za određivanje vrijednosti drugih valuta.

Zadnja bitna promjena dogodila se početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Tadašnji američki predsjednik Richard Nixon proveo je brojne ekonomske reforme, a najbitnija od njih je ukidanje konvertibilnosti dolara za zlato 1971. godine. Na taj je način jednom Nixonovom izvršnom naredbom u potpunosti zamijenjen dotadašnji globalni monetarni sustav baziran na zlatu sa sustavom valuta plutajućih tečajeva bez realnog pokrića, koji imamo i danas.

Nedostaci fiat novca

Prije pojave fiat novca, količina papirnatog novca kojeg je središnja banka mogla izdati bila je ograničena količinom zlata koje je služilo kao pokriće za taj novac. Nakon ukidanja konvertibilnosti novca za zlato i uvođenja fiat novca, nije postojala nikakva prepreka koja bi središnjim bankama onemogućavala izdavanje veće količine papirnatog (i, u novije vrijeme, elektroničkog) novca koji nema realno pokriće.

Mogućnost provođenja takve prakse dovela je do mnogih negativnih posljedica, od kojih je najizraženija hiperinflacija. Glavni uzrok mnogih hiperinflacija kroz povijest bila je prevelika ponuda novca na novčanom tržištu, tj. prevelika količina izdatog novca koji kola u gospodarstvu. Izdavanje prevelike količine novca u optjecaj nije moguće u monetarnom sustavu koje se bazira na zlatu jer je količina zlata ograničena, što ograničava i količinu novca. Kod fiat novca, s druge strane, količina se može naglo povećati što nerijetko dovodi do hiperinflacije. Osim navedene njemačke hiperinflacije, dogodile su se i brojne druge. Na primjer, hiperinflacije u Kini 1940-ih, u Jugoslaviji 1980-ih i u Zimbabveu 2000-ih uzrokovane su prevelikom ponudom novca. 

Osim hiperinflacije, fiat novac ima još jedan nedostatak – nije prikladan za dugoročnu štednju. Naime, čak i kad nema hiperinflacije i kad gospodarstvo funkcionira kako treba, u pravilu i dalje postoji niska inflacija od oko 2%. To znači da novac svake godine gubi na vrijednosti tih 2% i da 100 kuna koje imate danas vrijede manje od 100 kuna koje ste imali lani. Ta činjenica ima velike implikacije za štediše koji štednjom u fiat novcu efektivno gube vrijednost, pogotovo u situaciji u kojoj su kamatne stope na oročenu štednju rekordno niske, kao danas. 

Nadalje, fiat valute su dokazano rizičnije od onih vezanih uz zlato. Gledajući u povijest, možemo vidjeti da je do danas preživjelo samo 177 valuta od približno 800 koliko ih je kroz povijest postojalo. Prosječni životni vijek propale papirne valute bio je samo 17 godina, a prosječna starost trenutno važećih valuta je 37 godina. Većina propalih valuta uništena je hiperinflacijom ili političkim odlukama, a svi koji su posjedovali te valute ostali su bez vrijednosti koju su imali u njima. 

Alternativa fiat novcu

Iako je fiat novac danas najrašireniji oblik imovine, to ne znači da je jedini. Veliki investitori, ali i obični pojedinci koji gledaju kako maksimizirati vrijednost svoje imovine, izjegavaju držati veliki dio svoje imovine u gotovini. Umjesto toga, investitori nastoje ulagati svoju imovinu u alternative novcu koje mogu davati povrat i na taj način osigurati investitoru da njegova imovina ne gubi vrijednost. Najpoznatije alternative su vrijednosni papiri poput dionica i obveznica te investicijski fondovi i nekretnine, ali sve je popularnije ulaganje u investicijsko zlato kao siguran način dugoročnog očuvanja vrijednosti.

S razlogom se zlato stoljećima koristilo kao glavno sredstvo plaćanja i kao pokriće za svjetske valute za vrijeme zlatnog standarda. Zlato je oskudno, što osigurava njegovu stabilnu vrijednost; univerzalno je i vrijedi bilo gdje u svijetu; neoporezivo je za razliku od dionica i nekretnina te je prenosivo i jednostavno za skladištiti. Zbog navedenih razloga ne čudi što potražnja za ovim plemenitim metalom raste u doba recesija i kriza kad ljudi gube povjerenje u fiat novac kojega je sve više u optjecaju, a brojni smatraju da se zlatni standard nikad nije niti smio napustiti.

Autor:

centarzlata.com

Napomene:

  1. Svaka referenca na ovoj stranici na “Banku Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
  2. Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!