14.03.2022.

Zbog visoke inflacije, sankcija Rusiji i rata u Ukrajini, sve više analitičara napominje da Europu čeka nova recesija. U novonastalim okolnostima, Europska središnja banka razmišlja o oštrijoj monetarnoj politici, odnosno o smanjenju kupovine obveznica radi zauzdavanja inflacije, nešto na što se američki Fed odlučio još mjesecima ranije. Problem je što zaoštravanje monetarne politike može znatno usporiti gospodarstvo, dok s druge strane, daljnja pasivnost centralnih banaka može pojačati inflacijski pritisak. Fiskalna politika, iscrpljena radi ublažavanja posljedica pandemije, također ne nudi magično rješenje i može pogoršati potencijalnu stagflaciju.

Predsjednica ESB-a Christine Lagarde izjavila je kako želi vidjeti inflaciju na dva postotna boda u srednjem roku (dakle više od godinu dana), a ako se to ne ostvari, slijede daljnje korekcije monetarne politike. Prekid neto kupovine obveznica, u svakom slučaju, mogao bi nastupiti tek u trećem kvartalu ove godine. U međuvremenu, javlja se bojazan oko toga kako će rat u Ukrajini utjecati na cijene energije i posljedično opću razinu cijena. Podsjetimo, cijena nafte nedavno je probila 100 američkih dolara po barelu (Brent na preko 130 dolara po barelu). 

Prijeteća recesija i stagflacija zbog inflacije i rata u Ukrajini

U ovom trenutku više nitko ne priča o inflaciji kao prolaznoj pojavi, što je bila glavna teza donositelja odluka koju smo konstantno slušali prošle godine. Inflacija u eurozoni prošli je mjesec dosegla rekordnih 5,8 posto, odnosno triput više od ciljane i 0,7 postotnih bodova veće od one u siječnju. Rast cijena u eurozoni nije krenuo u dobrom smjeru još lani kao posljedica pandemije koronavirusa i mjera zatvaranja, a sada ga  dodatno stišće rat, sankcije i nova izbjeglička kriza

Osim inflacije, javlja se i problem stagnacije gospodarstva. Europska ekonomija u velikoj se mjeri oslanja na naftu i plin (oko 40% potreba) koji dolazi iz Rusije, no sada Europska komisija planira smanjiti uvoz plina iz te zemlje za gotovo dvije trećine. Potpuni prestanak ovisnosti o ruskim energentima nažalost ne može nastupiti još barem 5 godina, ako ne i više. Pored toga izgubljeno je oko 11 milijardi eura na izgradnju Sjevernog toka 2 koji najvjerojatnije nikad neće biti pušten u pogon. 

Ostaje izgledno da će Rusija udariti kontra-mjere Europi, dok je SAD već najavio zabranu uvoza ruske nafte. Ako dođe do pada opskrbnih lanaca i prestanka isporučivanja plina, inflacija bi u nekim europskim zemljama mogla narasti i do između 15 i 20%, dok bi se druge mogle suočiti s kolapsom kompletnog gospodarstva – prekidom grijanja i proizvodnje te zatvaranjem velikog broja tvornica.

U Hrvatskoj plin za kućanstva poskupljuje za 16%, počevši od travnja, a bez državnih korekcija, poskupljenje bi iznosilo preko 77%, odnosno na nekim lokacijama i do 89% bez PDV-a. Pritom treba imati na umu da je trošak nabave plina narastao za vrtoglavih 141%. Poskupljenje plina na europskom tržištu traje u kontinuitetu još od drugog kvartala prošle godine.

Analitičari sve češće spominju globalnu stagflacijsku recesiju odnosno situaciju u kojoj se svjetsko gospodarstvo susreće s visokom inflacijom i padom BDP-a. Pored toga, na naplatu će dolaziti i nagomilani dugovi pa sve može završiti u stagflacijsko-dužničkoj krizi. Dionice širom svijeta, u takvim okolnostima, mogu očekivati korekcije od -20% ili više, a inflacija bi se mogla oteti kontroli središnjih banaka. Njemačka bi se, zbog autoindustrije, mogla naći u recesiji već u sljedećem kvartalu.

Cjenovni udar i poskupljenje prijevoza i proizvodnje najviše će osjetiti poslovni sektor, ali i kućanstva, osobito srednja klasa. Energenti bi mogli probit krov, a cijenu zlata vjerojatno očekuje značajan rast (moguće i do 3.000 američkih dolara po unci). Osim što su Rusija i Ukrajina važni izvoznici sirovina, zbog rata pati izvoz hrane, ponajprije pšenice i kukuruza. Također, poskupljenje gnojiva moglo bi znatno utjecati na neizvjesnost kada je riječ o proljetnoj sjetvi.

S obzirom da se radi o lančano povezanim uzrocima i posljedicama čije raspetljavanje ne može biti bezbolno, čini se da trenutna situacija na globalnom tržištu nije prolazna te da nam slijedi ozbiljna recesija.

Stanje ruskog gospodarstva

Rusija se sada našla u situaciji gdje je rubalj u slobodnom padu, dosegnuvši rekordno niske razine – pad od 45% u odnosu na siječanj. Kupovna moć stanovništva značajno je smanjena. Za jedan američki dolar sada se može kupiti 117 rublja, jedini je problem što rubalj gotovo pa i nije konvertibilan jer je Ruska središnja banka ograničila kupnju američkog dolara. Rusija je pritom naredila da se strani dugovi podmiruju u rublju. 

Čini se da poslovne banke možda više i neće moći podmirivati svoje obveze, a preko pola ruskih rezervi u stranoj valuti i zlatu našlo se blokirano izvan granice te zemlje. Ukupna izloženost ruskih banaka u svijetu je oko 120 milijardi dolara. Kamatne stope trenutno se nalaze na 20%, zabranjena je prodaja vrijednosnih papira u vlasništvu stranaca, a rezidentima su zabranjeni transferi izvan Rusije. 

Dobar dio gospodarskih sektora u Rusiji pati zbog blokade uvoza, a država je također zabranila izvoz preko 200 vrsta proizvoda kao što su vagoni, kontejneri, turbine, drvne građe i sl. Kreditni rejting Rusije je nikakav, a MMF sada upozorava da je Rusija na rubu bankrota te da neće biti u mogućnosti otplaćivati strani dug. Iz Rusije su najavili kako će preuzeti nekretnine stranih kompanija koje više ne žele poslovati u Rusiji kao što su primjerice Ikea, Apple, Ford i Microsoft. Osim toga moglo bi doći i do zapljene zrakoplova unajmljenih od stranih kompanija koje bi onda preuzeli ruski avioprijevoznici.

Budući da je svjetsko gospodarstvo izuzetno isprepleteno te pad velikog gospodarstva poput Rusije može negativno utjecati na sva ostala velika tržišta poput EU i SAD-a, vrlo je izgledan pad BDP-a na globalnoj razini, što u prijevodu znači novu recesiju.

Autor:

Centar Zlata

Napomene:

  1. Svaka referenca na ovoj stranici na “Centar Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
  2. Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!