Pogledom na grafikone dugoročnog kretanja cijene nafte i zlata može se primijetiti da se cijena kreće u istom smjeru. Postavlja se pitanje utječe li cijena nafte na cijenu zlata, cijena zlata na cijenu nafte ili jednostavno nafta i zlato ovise o istim faktorima? Još jedna mogućnost je da je visoka pozitivna korelacije između spomenutog plemenitog metala i energenta slučajna.

Slika 1: Grafikon kretanja cijene nafte po barelu i cijene zlata po unci

O čemu ovisi cijena nafte?

Kao i kod svake druge robe, sve se svodi na ponudu i potražnju. Ako na globalnoj razini raste potrošnja nafte, a proizvođači iz nekog razloga nisu u stanju povećati proizvodnju, cijena nafte će porasti. Naime, u takvoj situaciji dolazi do nestašice na tržištu pa oni koji žele kupiti naftu moraju prodavačima ponuditi više novca nego ostali da bi došli u posjed najvažnijeg energenta na svijetu.

Ponuda i potražnja pak ovise o više faktora, a najvažniji od njih su:

1. Politika OPEC-a

Zemlje koje su članice OPEC-a (Saudijska Arabija, Irak, Iran, Kuvajt, Ujedinjeni Arapski Emirati itd.) trenutno proizvode približno 40% svjetske nafte. Budući da je naftna industrija temelj gospodarstava većine članica OPEC-a, kartelu je vrlo važno postići idealan odnos cijene nafte i tržišnog udjela na globalnom tržištu. Visoka cijena nafte je dobra vijest za ministre financija spomenutih zemalja, ali u takvoj situaciji raste proizvodnja u SAD-u, Kanadi i mnogim drugim dijelovima svijeta, što smanjuje utjecaj OPEC-a na cijenu crnog zlata. Ako pak OPEC namjerno sruši cijenu nafte kako bi uništio konkurenciju na Zapadu, značajno padaju prihodi državnih proračuna zemalja članica. Zbog toga kartel već desetljećima manevrira između dva ekstrema da bi vlastitim članicama osigurao najveću dugoročnu korist. Kad cijena nafte značajno poraste OPEC poveća proizvodnju, a kad cijena nafte pretjerano padne, smanji proizvodnju s ciljem stvaranja umjetne nestašice i rasta cijene.

2. Špekulativne aktivnosti

Osim proizvođača i kupaca nafte, na cijenu veliki utjecaj imaju i špekulanti s Wall Streeta. Njima nafta uopće ne treba, ali je kupuju i prodaju s ciljem ostvarivanja profita pri fluktuacijama cijene. Budući da se radi o milijardama dolara, kad špekulanti zaključe da bi potražnja za naftom mogla rasti u idućim godinama, odmah masovno kupuju financijske izvedenice na naftu i time joj dižu cijenu, često i za nekoliko desetaka posto u samo par mjeseci. Isto se događa u slučaju rasta političkih napetosti na Bliskom istoku. Naime, ako napetosti rezultiraju ratom (kao što se dogodilo u Iraku i Siriji), dolazi do uništavanja naftne infrastrukture i pada proizvodnje, što dovodi do nestašice i rasta cijene. Kako bi na tome profitirali, špekulanti na prve naznake problema odmah kupuju ugovore vezane za naftu i dižu joj cijenu. U suprotnoj situaciji, kad špekulanti zaključe da će doći do pada potražnje za naftom (npr. u recesijama) ili do porasta proizvodnje masovno prodaju financijske izvedenice vezane za cijenu nafte, čime joj ruše cijenu.

3. Prirodne katastrofe

Na proizvodnju nafte mogu utjecati i prirodne katastrofe. Za vrijeme uragana Katarine 2005. godine došlo je do privremenog zatvaranja mnogih američkih naftnih bušotina i rafinerija na obali meksičkog zaljeva, što je rezultiralo smanjenjem proizvodnje nafte u SAD-u za 23% i porastom cijene na burzama. Nakon što je proizvodnja nastavljena, cijena nafte je pala na prijašnju razinu.

O čemu ovisi cijena zlata?

Cijena zlata također ovisi o mnogim faktorima, a jedan od njih je cijena nafte. Naime, rudarska mehanizacija troši velike količine naftnih derivata, stoga promjena cijene nafte direktno utječe na isplativost rudarenja zlata. Osim toga, porast cijena energenata dovodi i do porasta cijene hrane i prijevoza radnika, stoga oni u takvim situacijama zahtijevaju veće plaće. Dakle, ako cijena nafte raste, rastu i troškovi poslovanja rudnika, što može dovesti do gašenja proizvodnje i nestašice zlata na svjetskom tržištu.

Kada je u pitanju potražnja za zlatom, veliki utjecaj imaju centralne banke, koje ovisno o trenutnim interesima povećavaju ili smanjuju zlatne rezerve, pri čemu kupuju ili prodaju desetke ili stotine tona zlata.

Špekulanti također rade veliki promet na burzama zlata. Ako očekuju dolazak krize, u kojoj postoji rizik bankrota banaka ili država, masovno kapital prebacuju u sigurna utočišta, a jedno od njih je zlato. U dobrim ekonomskim vremenima rastu kamatne stope na oročenu štednju, obveznice itd., stoga špekulanti prodaju zlato i novac stavljaju u instrumente koji donose određenu kamatu. To rezultira rastom cijene zlata na početku kriza te padom u dobrim ekonomskim vremenima.

Koji faktori utječu i na cijenu nafte i na cijenu zlata?

Postoje ekonomski faktori koji utječu i na naftu i na zlato. Navedeni su u nastavku:

1. Inflacija

Vjerojatno najvažniji faktor. Naime, inflacija dovodi do porasta cijena radne snage u svim djelatnostima, kao i do porasta cijene mehanizacije i ostale opreme potrebne za vađenje i procesuiranje sirove nafte i zlata. Zbog toga, ako pogledate grafikon kretanja cijene nafte i zlata u posljednjih nekoliko desetljeća, primijetit ćete vrlo visoku korelaciju. Ista povezanost se primijeti i pri usporedbi cijene nafte s cijenom nekretnina, prosječnom plaćom i većinom ostalih ekonomskih kategorija.

2. Tečaj dolara

Američki dolar je najvažnija svjetska valuta i upravo u njoj se izražava vrijednost sirovina, energenata i plemenitih metala. Zbog toga vrijednost ove valute ima najveći utjecaj na njihove cijene. Kada dolar ojača npr. 10%, kupci nafte iz Europe i mnogih drugih dijelova svijeta trebaju dati 10% više eura za istu količinu tog energenta pa pada potražnja na globalnoj razini. Zbog manjeg interesa kupaca, pada i cijena nafte. Isto se događa i sa zlatom, stoga se može primijetiti pozitivna korelacija kretanja cijene spomenutih roba.

3. Gospodarska situacija

Za razliku od gore navedenih faktora, gospodarska situacija drugačije utječe na cijenu nafte nego na cijenu zlata. U lošim ekonomskim vremenima kao što su recesije, dolazi do pada industrijske proizvodnje, veće nezaposlenosti i manjeg broj turista na svijetu, što dovodi do manje potrebe za prijevozom proizvoda i ljudi koji putuju na posao i udaljene turističke destinacije. Zbog toga dolazi i do pada cijene nafte. S druge strane, u takvim vremenima padaju kamatne stope pa se kapital ne isplati držati na štednji i u obveznicama, što dovodi do većeg interesa za kupnju zlata. Na temelju toga dolazi i do porasta cijene zlata.

Zaključak

Dugoročno gledajući korelacija kretanja cijene nafte i zlata je pozitivna, tj. cijena nafte i zlata se kreće zajedno, a najvažniji razlog za taj fenomen je inflacija. Pad vrijednosti dolara i svih ostalih papirnih valuta u posljednjim desetljećima je bio toliko velik da je zasjenio sve druge faktore koji utječu na cijenu sirovina, roba, metala itd. Zbog toga i zlato i nafta danas koštaju mnogo više nego prije 30 godina, a takav trend će se gotovo sigurno nastaviti.

Kratkoročno je situacija mnogo kompliciranija. Utjecaj inflacije se ne vidi na periodu od godinu ili dvije pa glavnu ulogu preuzimaju drugi faktori. Gospodarska situacija cijenu nafte i zlata gura u suprotnim smjerovima, dok tečaj dolara doprinosi kretanju cijene u istom smjeru. Vrlo teško je znati koji će od tih faktora prevladati u pojedinom mjesecu ili tjednu. Osim toga, izjave dužnosnika OPEC-a i špekulativne aktivnosti su dodatni faktori koji mogu pogurati cijene u neočekivanom smjeru. Prirodne katastrofe su pogotovo nepredvidive i dodatno pridonose kratkoročnom kaosu na svim robnim i financijskim tržištima.

Dakle, cijena zlata i nafte zbog utjecaja inflacije ima tendenciju dugoročnog kretanja u istom smjeru i u pravilu prema gore, dok u kratkom roku ponekad prevladaju faktori koji cijene guraju u istom smjeru, a ponekad faktori koji ih guraju na suprotne strane. Nemoguće je s velikom sigurnošću znati koji će faktor prevladati u određenom danu, tjednu ili mjesecu.

Autor:

centarzlata.com

Napomene:

  1. Svaka referenca na ovoj stranici na “Centar Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
  2. Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.

__

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!