26.2.2024.

Trezorski zapisi i narodne obveznice oblici su štednje odnosno ulaganja za koje garantira država. Oba instrumenta izdaje Ministarstvo financija Republike Hrvatske, a namijenjeni su građanima. Prošle je godine u trezorske zapise i narodne obveznice uloženo preko 2.3 milijarde eura.

S druge strane, investicijsko zlato predstavlja svojevrsni konkurentni oblik ulaganja spomenutim trezorcima i obveznicama. Dok trezorski zapisi i obveznice ulagačima nude prinos manji od 4%, cijena zlata u eurima u zadnjih je 12 mjeseci narasla za više od 9%.

U nastavku donosimo glavne informacije o trezorskim zapisima i obveznicama te usporedbu sa zlatom kao oblikom ulaganja i štednje. 

Što su trezorski zapisi i narodne obveznice?

Trezorski zapisi dužnički su vrijednosni papiri s rokom dospijeća od godinu dana, što ih stavlja u kategoriju kratkotrajne financijske imovine. Kupuju se uz diskont, a po njihovom dospijeću držatelju se isplaćuje nominalni iznos. 

Narodne obveznice također su dužnički vrijednosni papir, no s dospijećem od dvije godine, zbog čega se klasificiraju kao dugotrajna financijska imovina. Sastavni dio narodne obveznice su kuponi koji omogućuju pravo isplate kamata vjerovniku u točno određenim vremenskim intervalima. Po dospijeću narodne obveznice, dužnik odnosno država mora isplatiti nominalnu vrijednost vjerovniku.

Nova runda trezorskih zapisa i narodnih obveznica

Nedavno je krenula nova runda trezorskih zapisa, dok se izdavanje narodnih obveznica očekuje krajem ožujka. Dosad je trezorske zapise upisalo preko 38,000 građana, a njihova ukupna vrijednost kreće se oko 919,2 milijuna eura. Službeni plan je izdati oko 250 milijuna eura tromjesečnih trezoraca te 300 milijuna godišnjih zapisa. Zajedno s prošlom godinom, u trezorske zapise dosad je uložilo gotovo 70,000 građana u iznosu od preko 2 milijarde eura. 

Držateljima se po dospijeću isplaćuje 1000 eura, a diskont na kupnju tromjesečnih zapisa iznosi 9.26 eura, dok na godišnjima iznosi 35.12 eura. Tromjesečni zapisi na godinu dana donose 3.75% zarade, dok jednokratni godišnji donose 3.65%. Narodne obveznice trebale bi imati prinos između 3.3 i 3.5%.

Sredstvima koja se prikupljalju izdavanjem trezorskih zapisa i narodnih obveznica, država pokriva dugove i proračunski manjak te stvara konkurenciju poslovnim bankama koje su dugo vremena nudile slabe kamate na štednju, dok su istovremeno držale visoke kamate na kredite.

Nedostaci trezorskih zapisa i narodnih obveznica

Hrvatski građani na bankama drže nešto manje od 40 milijardi eura, uglavnom uz vrlo niske kamate. Kada bi razina financijske pismenosti bila na većoj razini, moguće je da bi znatan dio tog novca bio uložen u, primjerice, trezorske zapise ili narodne obveznice. 

Međutim, problem je što čak i uz prinos kojeg trezorci i narodne obveznice nose, inflacija i dalje izjeda vrijednost naše štednje po većoj stopi od onog što zaradimo. Drugim riječima, iako naizgled imamo više novaca, taj novac manje vrijedi. Prema procjenama Eurostata, godišnja stopa inflacije u siječnju mjerena HICP indeksom u Hrvatskoj, iznosila je 4.8%. Povrh toga, svima nam je jasno da su cijene brojnih proizvoda i usluga u posljednjih nekoliko godina porasle za više desetaka posto, a katkad se i udvostručile.

Nadalje, državne obveznice i slični instrumenti kao što su trezorski zapisi i narodne obveznice uglavnom se smatraju nerizičnim oblicima ulaganja. No, postoji rizik da država u određenim scenarijima neće biti u mogućnosti isplatiti svoje vjerovnike. Takvi scenariji odnose se na ozbiljne financijske i gospodarske krize, geopolitičke sukobe i slično. U tim slučajevima, država ponekad nije u stanju otplaćivati državni dug, a može doći i do bankrota, što znači da štediše ne mogu biti isplaćene.

Problem s trezorskim zapisima i narodnim obveznicima je i to što se ne mogu jednostavno unovčiti na sekundarnom tržištu, ukoliko nam zatreba novac prije dospijeća. Oba instrumenta prilično su nelikvidna, a ako se uspiju unovčiti prije danog roka, država više ne garantira obećani prinos.

Investicijsko zlato kao alternativa trezorskim zapisima i narodnim obveznicama

Ulaganje u investicijsko zlato u obliku zlatnika i zlatnih poluga glavna je alternativa trezorskim zapisima i narodnim obveznicama. Sve veći broj građana okreće se ulaganju u fizičko zlato kako bi dugoročno sačuvali kupovnu moć svoje štednje te se zaštitili od inflacije, krize i rastućih globalnih destabilizacija.

Investicijsko zlato povijesno je dokazano kao najsigurniji i najefikasniji instrument zaštite vrijednosti imovine i stoga ne treba čuditi činjenica da je cijena zlata u posljednjih 50 godina narasla gotovo 5500%, a u zadnjih 20 godina 482% odnosno više od 8.5% na prosječnoj godišnjoj razini. Tijekom prethodne velike financijske krize od 2007. do 2011. cijena zlata povećala se za gotovo 200%, što je njegovim investitorima donijelo pozamašnu zaradu. 

Povrh toga, investicijsko zlato oslobođeno je plaćanja PDV-a, poreza na kapitalnu dobit te svih drugih vrsta nameta, što znači da zarada ostaje isključivo u vašim rukama. Za razliku od trezorskih zapisa, standardizirano investicijsko zlato u vidu zlatnika i zlatnih poluga, možete prodati u bilo kojoj državi u svijetu, kada god poželite i to po približno istoj cijeni, neovisno o geopolitičkim i gospodarskim okolnostima. Radi se o imovini čija je vrijednost univerzalno prihvaćena kroz sve epohe ljudske civilizacije, u praktički svim državama, a pritom je visoko likvidna i mobilna.

Zaprati naš Telegram kanal i ostani u toku putem linka: https://t.me/centarzlata