- 5. 2024.
Danas je započeo novi krug upisa trezorskih zapisa koje hrvatski građani mogu ovaj tjedan kupiti u svrhu ostvarenja zarade od te vrste ulaganja.
Budući da je ovo već četvrti put u godinu dana da Ministarstvo financija izdaje trezorske zapise, u to vrijeme smo dobili mnoge upite klijenata koje zanima isplati li se ulagati u ovu vrstu imovine i kako se ona uspoređuje s investicijskim zlatom koje mnogima predstavlja okosnicu strategije isplative štednje.
U ovom članku probat ćemo odgovoriti na ta pitanja te dati usporedbu između trezorskih zapisa te zlatnih poluga i zlatnika.
Što su trezorski zapisi?
Trezorski zapisi su vrijednosni papiri koji se kupuju s diskontom i ulagačima donose prinos u obliku isplaćene kamate na kraju obračunskog razdoblja.
Jedan novi trezorski zapis s nominalnom vrijednosti 1000 eura moguće je kupiti po diskontnoj cijeni od 990.74 eura za period od tri mjeseca, odnosno 964.88 eura za period od jedne godine. Nakon isteka spomenutog perioda, ulagaču se isplaćuje puni iznos od 1000 eura, a razlika između diskontne i nominalne cijene predstavlja zaradu ili prinos ulagača.
Za nove trezorske zapise, taj prinos u postotku iznosi 3.75% za tromjesečne trezorce i 3.85% za one jednogodišnje.
Trezorski zapisi vs. investicijsko zlato
Usporedimo li prinos na trezorske zapise s prinosom na ulaganje u investicijsko zlato, jasno je zašto sve više štediša preferira kupnju zlatnih poluga i zlatnika.
Naime, pogledamo li prosječni godišnji prinos na zlato u zadnjih dvadeset godina, možemo vidjeti kako iznosi više od 8%, što je znatno više od prinosa na trezorske zapise. Naravno, kod zlata ne postoji državna garancija kao kod trezoraca, ali to istovremeno znači da prinos često može biti i znatno viši od prosjeka.
Pogledamo li proteklih dvanaest mjeseci, cijena zlata u eurima narasla je za čak 18%! Pojednostavljeno rečeno, ulagač koji je kupio zlato mogao je u periodu od samo jedne godine ostvariti zaradu koja je za 14 postotnih poena veća od one koju je ostvario ulagač u trezorske zapise.
Zlato je likvidnije i neovisnije
Osim boljeg prinosa, investicijsko zlato u fizičkom obliku ima još jednu veliku prednost nad trezorskim zapisima, a to je likvidnost, tj. mogućnost pretvaranja investicije nazad u gotovinu.
Kod trezorskih zapisa, ulagač ne može jednostavno zamijeniti zapis za novac kad god to poželi, već mora čekati dospijeće, tj. istek zapisa kako bi ostvario zaradu.
Što se zlata tiče, poluge i zlatnike moguće je zamijeniti za gotovinu kroz otkup zlata po aktualnom tečaju bilo gdje u svijetu, istog dana kad ulagač to poželi.
Uz to, trezorski zapisi po samoj definiciji su ulaganje za koje garantira država, što znači da ulagač direktno ovisi o javnom aparatu za točnu i pravovremenu isplatu svojeg novca po dospijeću. Kupnja trezorskih zapisa direktno je kreditiranje države za koju građani ionako odvajaju značajan dio svojih prihoda kroz poreze.
Investicijsko zlato, s druge strane, predstavlja oblik ulaganja i štednje koji je u potpunosti neovisan od države, a na njega se čak ne plaća ni porez. Zlato je svojevrsna valuta koja je priznata svugdje u svijetu, a ne kontrolira ju ni jedna središnja banka.
Zaključak
Što god pojedini ulagač ili štediša osobno preferirao, jedno je sigurno – držanje novca u banci kao oblik štednje vrlo je neisplativo i potrebno je pronaći alternativu koja će zadržati kupovnu moć teško zarađenog novca i pritom pružiti mogućnost ostvarivanja zarade.
Iako je ulaganje u trezorske zapise bolje od jednostavnog držanja novca u banci ili “u čarapi”, ono također ima svoja ograničenja u vidu niskog prinosa i niske likvidnosti, kao i ovisnosti o državi.
Zlatne poluge i zlatnici stoga predstavljaju idealnu opciju za sve koji žele dugoročno štedjeti na isplativ način, čak i ako pored zlata žele ulagati i u trezorske zapise radi veće diversifikacije.
Zaprati naš Telegram kanal i ostani u toku putem linka: https://t.me/centarzlata
Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:
Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
