S obzirom na geografsku rasprostranjenost rudnika, financijskih sjedišta na kojima se trguje ugovorima vezanim uz zlato i krajnjih kupaca ovog plemenitog metala, globalno tržište zlata je vrlo kompleksno i konstantno evoluira. Trenutno najvažnije lokacije kada je u pitanju trgovanje investicijskim zlatom su OTC tržište u Londonu, američko tržište futuresa COMEX te Burza zlata u Shanghai-ju (SGE). Na ova tri tržišta odvija se više od 90% globalne trgovine žutom kovinom. Ostala tržišta vrijedna spomena su istanbulska burza, malezijska burza zlata, moskovska burza, tokijska burza te burza sirovina u Dubaiju.

Londonsko OTC tržište je daleko najveće od svih navedenih tržišta i na njemu se trenutno odvija približno 70% prometa na globalnoj razini. Po nekim procjenama, ova burza zlata je u 2016. godini imala promet od približno 1,5 milijuna metričkih tona zlata. LBMA cijena koja se dva puta dnevno određuje na ovom tržištu smatra se referentnom cijenom i svi ostali sudionici na globalnom tržištu joj se prilagođavaju. Good Delivery LBMA certifikat kojeg posjeduju sudionici na ovom tržištu vrlo je cijenjen u cijelom svijetu. No, treba naglasiti da se većina prometa odvija na sintetičkim ugovorima vezanim za zlato, a namira je najčešće u kešu, stoga relativno mala količina poluga promijeni vlasnika pri trgovanju.

Neki od razloga veličine i važnosti londonskog tržišta su velike rezerve zlata koje su države, financijske institucije i individualni investitori povjerili na čuvanje britanskoj centralnoj banci (BOE), razvijeno tržište financijskih izvedenica, idealna vremenska zona, razvijen sustav trezora i isporuke poluga, pravna sigurnost i tradicija ulaganja u plemenite kovine koja je u centru britanskog carstva razvijana stoljećima.

Američko tržište futuresa – financijskih izvedenica vezanih uz dionice, sirovine, valute, plemenite metale itd. drugo je najveće tržište žute kovine na svijetu. Razlog je veličina američkog tržišta, visoka kupovna moć građana, velik broj investicijskih fondova i profesionalnih mešetara te tradicija ulaganja i špekuliranja na financijskim tržištima. No iako se na ovom tržištu tijekom 2016. godine napravilo 179 tisuća metričkih tona prometa, zbog jednostavnosti, nižih troškova trgovanja izvedenicama i povjerenja u financijske institucije i regulatore, zapravo vrlo mala količina fizičkih poluga se prenosi iz COMEX-ovih trezora u trezore kupaca. 99,96% ugovora vezanih za zlato na COMEX-u pri isteku imaju namiru u kešu, a ne u fizičkim polugama.

Iako tek treća po ukupnom prometu, kineska burza zlata (Shanghai Gold Exchange) je najveće po fizičkim isporukama poluga najpopularnijeg plemenitog metala na svijetu. SGE je osnovana 2002. godine i pod strogom je kontrolom kineske centralne banke. Želja za posjedovanjem fizičkog metala vjerojatno proizlazi iz nepovjerenja Kineza u kinesku valutu yuan renminbi (CNY) koja je pod strogom kontrolom države. U 2016. godini promet na ovom tržištu iznosio je 24 tisuće tona, od čega je trezore napustilo 1.970 metričkih tona zlata. Posljednjih godina raste promet i na burzi futuresa u Shanghaiju, no po svemu sudeći Kinezi će još dugo preferirati fizičke poluge ili investicijsko zlato u obliku standardiziranih novčića. Na našim prostorima najpoznatiji novčići su austrijski dukati Franjo Josip. Spadaju pod investicijski plemeniti metal, stoga im cijena vjerno prati cijenu na globalnom tržištu.

Kada je u pitanju svjetsko tržište srebra i ostalih plemenitih metala, većina prometa se također odvija na spomenutim burzama. Zbog sličnih fizičkih karakteristika i uloge srebra kao sredstva čuvanja vrijednosti, ovim metalom se također mnogo više trguje pomoću ugovora i različitih financijskih izvedenica. Ukupna godišnja proizvodnja ove kovine iznosi približno jednu milijardu unci, a tijekom 2016. godine kupljeno je 253,8 milijuna unci investicijskog srebra u obliku poluga ili srebrnjaka. Po cijeni od 17$ po unci, ukupni iznos uložen u fizičko investicijsko srebro iznosio je 4,4 milijarde dolara. Zvuči mnogo, sve dok se ne pogledaju podaci o prometu “papirnim srebrom”, tj. ugovorima vezanim za ovaj metal. Naime, promet “papirnim srebrom” je  2016. godine iznosio 159 milijardi unci, što je čak 626 puta više od prometa fizičkim srebrnim polugama i kovanicama izrađenim od srebra. Radi se o prometu koji je u navedenoj godini iznosio čak 2,7 tisuća milijardi američkih dolara.

Pri trgovanju financijskim ugovorima vezanim uz sve plemenite metale se često koristi i visoka financijska poluga, koja može dovesti do umjetnog dizanja ili rušenja cijene plemenitih metala. No takav učinak je privremen, jer špekulativni kapital se ne zadržava dugo na jednom mjestu. Oni koji posjeduju fizičke poluge plemenitih metala se ne trebaju brinuti zbog kratkoročnih oscilacija cijena. Plemeniti metali su se dokazali kao iznimno pouzdano sredstvo dugoročnog čuvanja vrijednosti.