Zlato je investicija koja je percipirana kao sigurno utočište u nesigurnim vremenima. Tradicionalno, kada zbog gospodarske ili političke nesigurnosti cijene dionica i nekretnina pada, cijena tog plemenitog metala raste. Naime, u krizama padaju dividende i cijene dionica kao i kamatne stope na štednju, a u isto vrijeme raste rizik bankrota banaka. Zbog toga se ogromna količina kapitala prebacuje iz dionica u zlato, što mu diže cijenu.

No, zadnjih nekoliko tjedana svjedočimo neobičnom fenomenu. Zbog utjecaja drastičnih mjera koje se poduzimaju protiv korona virusa diljem svijeta, globalna recesija je sada gotovo pa neizbježna. Kako to inače biva na početku recesije, cijene dionica naglo padaju. Dionice na Zagrebačkoj burzi su u samo mjesec dana u prosjeku pale 30%. Pad na američkom dioničkom tržištu također iznosi približno 30%, dok su njemačke dionice pale još više, čak 35%. Bilo bi logično za zaključiti da je u istom periodu cijena zlata značajno porasla, no to se trenutno ne događa. U posljednjih mjesec dana cijena zlata izražena u eurima pala je približno 7%. To je mnogo manji pad nego na dionicama, ali kretanje cijena spomenute dvije investicijske klase u istom smjeru je svakako neuobičajeno. Nekoliko je razloga ovog fenomena:

1. Margin Call-ovi na dionicama

Profesionalni špekulanti na Wall Streetu često pri trgovanju koriste financijsku polugu, tj. “trguju na kredit”. Primjerice, sa samo jedan milijun dolara na brokerskom računu kupe dionica u vrijednosti pet milijuna. Svrha takvog načina trgovanje je ostvarivanje pet puta većeg profita ako se cijena kreće u željenom smjeru. No, ako cijena krene na krivu stranu (u ovom slučaju prema dolje), gubitak postaje pet puta veći te može nadmašiti početni ulog investora. Banke i druge financijske institucije koje omogućuju trgovanje uz financijsku polugu naravno ne žele dopustiti da netko drugi izgubi njihov novac, stoga imaju određena ograničenja pri korištenju financijske poluge. Jedno od tih ograničenja je takozvani Margin Call – obavijest klijentu da mu je količina kapitala na računu postala premala i da pod hitno treba nadoplatiti još novca, inače će doći do automatske prodaje dionica bez da se klijenta uopće pita za dopuštenje. Budući da je trenutni pad cijena dionica na burzama jedan od najvećih i najbržih u povijesti, mnogi sudionici trenutno dobivaju “Margin Call” i da bi došli do novca za nadoplatu na brokerske račune prodaju bilo što drugo što posjeduju, međuostalim i financijske ugovore na zlato. Ta prodaja dovodi do trenutnog pada cijene žutog plemenitog metala.

2. Zadržavanje strukture portfelja

Drugi razlog trenutnog zajedničkog pada cijena dionica zlata i dionica je također vezan za financijsku industriju. Svi oblici fondova imaju zakonska ograničenja ili barem interna pravila o tome koji postotak kapitala može biti uložen u pojedinu investicijsku klasu. Primjerice, u svakom trenutku maksimalno 20% portfelja može biti uloženo u zlato, 40% u dionice itd. Budući da zlato sada vrijedi neznatno manje nego prije mjesec dana, dok dionice vrijede mnogo manje, postotak raspodjele se također promjenio. Sada je možda 25% ukupne vrijednosti fonda u zlatu, dok je samo 35% u dionicama. Kako bi se struktura portfelja vratila u normalu, dio investicijskih fondova sada prodaje zlato i doprinosi trenutnom padu.

3. Moguća odgoda kupnje zlata od strane centralnih banaka

Najveći kupci zlata posljednjih godina su centralne banke država poput Kine, Rusije i mnogih manjih država. O tome smo pisali ovdje. No, sada je na financijskim tržištima nastao kaos i mnoge valute su počele slabiti u odnosu na američki dolar i euro. To se događa i sa hrvatskom kunom koja je naglo oslabila u odnosu na euro. HNB to deviznim intervencijama pokušava spriječiti, a te intervencije koštaju. U samo dva tjedna HNB je “potrošio” blizu dvije milijarde eura s kojima su kupljene kune. Mnoge druge centralne banke su istoj situaciji i moguće je da trenutno ne kupuju zlato kako bi novac bio raspoloživ za intervencije i obranu tečaja nacionalne valute.

4. Pad potražnje za nakitom

S obzirom na karantene diljem svijeta, gotovo sigurno je došlo do velikog pada prodaje zlatnog nakita. Naime, svečane prigode poput vjenčanja se otkazuju pa trenutno nema potrebe za poklonima. Prodaja nakita izrađenog od zlata po nekim procjenama čini 50% ukupne potražnje za zlatom, što također doprinosi ukupnom padu potražnje za zlatom.

S druge strane, potražnja privatnih investitora za investicijskim zlatom u obliku poluga i zlatnika je rekordno visoka. Mi u Saiva d.o.o. (centarzlata.com) smo ovaj mjesec prodali rekordnu količinu zlata, a mjesec još uvijek nije gotov. Prodaja bi bila još mnogo veća, no ne uspijevamo od talionica nabaviti dovoljnu količinu zlata. Potražnja diljem Europe je toliko velika da su i talionice poput švicarskog Argor-Heraeusa i austrijske Munze Osterreich ostale bez zlata i trebat će neko vrijeme da proizvedu dovoljne količine za isporuke svim distributerima investicijskog zlata s kojima surađuju. Nekoliko velikih američkih distributera zlata i srebra je također na svoje web stranice stavilo obavijest da će zbog ekstremno velike količine narudžbi doći do kašnjenja u isporukama zlata. No rekordan interes za zlatnim polugama i zlatnicima očito trenutno nije dovoljan za nadoknaditi količinu koju bi inače kupile centralne banke i za nadmašiti ukupnu vrijednost “papirnog zlata” koje se trenutno prodaje na burzama, a posljedica je pad cijene.

Hoće li cijena zlata nastaviti padati?

Pad cijene bi trebao biti kratkotrajan. Naime, neki od gore navedenih uzroka pada cijene su privremeni. Prvo, najkasnije u roku nekoliko mjeseci karantena će završiti pa će ljudi nastaviti kupovati zlatni nakit.

Drugo, dionice su već toliko pale da se vjerojatno bližimo razini na kojoj su svi koji su trgovali uz financijsku polugu već prodali što su imali za prodati pa će se količina Margin Call-ova uskoro početi smanjivati, stoga će se smanjiti i prodaja zlata koja se prodaje iz tog razloga. 

Treće, centralne banke neće trajno odustati od kupnje zlata. Nakon što se završi trenutna panika valute će se stabilizirati, a do izražaja će doći negativne kamatne stope na državne obveznice. Prošli tjedan su centralne banke SAD-a, Kanade i Ujedinjenog Kraljevstva naglo spustile referentne kamatne stope, što znači da prinos od ulaganja u obveznice tih zemalja neće biti dovoljan za nadoknaditi inflaciju. Dakle, ulaganjem u takve obveznice će se gubiti novac, a takva situacija će vjerojatno trajati nekoliko godina. One države koje imaju trgovinski suficit (poput Kine) zbog toga će vjerojatno u idućih par godina još veći postotak svojih rezervi stavljati u zlato.

S druge strane, veliki interes individualnih malih investitora za ulaganjem u zlato vjerojatno neće tako skoro splasnuti. Naime, recesija je sada neizbježna, što znači da će štednja još dugo biti neisplativa. Pitanje je koliko malih investitora će biti spremno novac ponovno ulagati u dionice i investicijske fondove nakon trenutnih ekstremnih padova, a vrlo vjerojatno će doći i do pada cijena nekretnina. U takvoj situaciji u kojoj ponestaje kvalitetnih ulaganja, zlato ostaje jedna od rijetkih (ako ne i jedina) sigurnih investicija. Milijarde dolara i eura koje će se idućih godina slijevati u zlato će gotovo sigurno dovesti i do porasta cijene tog plemenitog metala, stoga će ta investicija biti i isplativa.

Autor:

centarzlata.com

Napomene:

  1. Svaka referenca na ovoj stranici na “Centar Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
  2. Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.

—

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!