16.06.2020.

Budući da novac zbog inflacije kontinuirano gubi vrijednost, držanje imovine u obliku novca nije najisplativiji način ulaganja niti štednje. Ta je činjenica zorno vidljiva na primjeru većine svjetskih valuta, uključujući i hrvatsku kunu koja je od svoga uvođenja 1994. godine do početka 2020. godine izgubila gotovo 50% svoje vrijednosti, odnosno prosječna godišnja inflacija u tom periodu u Hrvatskoj iznosila je oko 2.6%. Kako bi izbjegli gubitak vrijednosti imovine zbog inflacije, veliki i mali investitori pokušavaju pronaći načine ulaganja koji bi im donijeli prinos koji će biti veći od inflacije. 

Investitori se često u svojoj potrazi za profitabilnim načinom ulaganja okreću nekom obliku ulaganja u dioničko tržište. Dionice su vrijednosni papiri koji su ujedno i vlasnički udjeli nekog poduzeća, a investitori ih kupuju i prodaju na specijaliziranim burzama, u nadi da će ih prodati za veću cijenu nego za koju su ih kupili, ali i da će za vrijeme držanja dionice dobiti određenu naknadu u obliku isplaćene dividende. U dionice je moguće ulagati na više načina, a najveći broj ljudi odlučuje se ili na ulaganje u dioničke investicijske fondove, ili u direktno ulaganje preko brokera kojemu daju naputke o kupnji i prodaji dionica.

Ipak, mnogi izbjegavaju dioničko tržište zbog prevelike volatilnosti i ovisnosti o stanju u gospodarstvu, pa se okreću drugim oblicima ulaganja poput investicijskog zlata. Ovaj trend najizraženiji je prije i za vrijeme ekonomskih kriza upravo zato što su investitori tada skloniji stabilnijim oblicima ulaganja. 

Prinos, odnosno povrat ili zarada od ulaganja, najbitniji je pokazatelj svakog oblika ulaganja. Ako se radi o dugoročnom ulaganju, obično se gleda prosječni godišnji prinos koji investitor dobiva. Kako bismo usporedili različite oblike ulaganja, najbitnije je usporediti njihove prinose koje su ostvarili kroz povijest. U nastavku teksta pokazat ćemo koji je od navedenih oblika ulaganja investitorima bio najisplativiji do sada.

Ulaganje u dionice 

Na tržištu postoji velik broj dionica koji ostvaruju različit prinos, pa se za njihovo praćenje često koriste burzovni indeksi koji objedinjuju veći broj najtrgovanijih dionica na određenoj burzi. Takav indeks na Zagrebačkoj burzi zove se CROBEX i prati cijene maksimalno 25 najpopularnijih hrvatskih dionica, a njegova se struktura mijenja u pravilu svakih pola godine. CROBEX je osnovan 1.7.1997. godine i taj se datum uzima kao baza u kojoj je vrijednost indeksa bila 1000. 

grafikon crobex indeksa

Graf 1: kretanje CROBEX indeksa, izvor: tradingeconomics.com (stanje 14.6.2020.)

Na grafikonu iznad vidljivo je kretanje CROBEX-a kroz zadnje 23 godine. Može se vidjeti da je indeks naglo dobio na vrijednosti prije posljednje krize, ali i da je tu vrijednost jednako naglo i izgubio. Na datum pisanja ovog članka vrijednost je 1627,97, što znači da je u gotovo 23 godine vrijednost ovog indeksa narasla za samo 62%, odnosno približno 2,1% godišnje što je niže od prosječne inflacije u tom periodu. To znači da je investitor koji je uložio u CROBEX kad je nastao efektivno izgubio dio vrijednosti do danas, iako u nominalnom iznosu ima više novca. 

O prednostima i nedostacima ulaganja u dionice već smo detaljnije pisali, a članak možete pronaći ovdje.

Investicijski fondovi

dionički fondovi graf kretanja

Graf 2: kretanje cijena udjela u dioničkim fondovima, izvor: hrportfolio.hr (stanje 1.6.2020.)

Što se dioničkih investicijskih fondova tiče, situacija za hrvatske investitore nije puno bolja. Pogledamo li neke od najvećih hrvatskih dioničkih fondova kao što su PBZ Equity fond, ZB aktiv ili HPB Dionički, od kojih svaki postoji petnaestak godina, vidimo da su prinosi u tom periodu razočaravajući. Na priloženom grafikonu vidljivo kretanje nominalne vrijednosti udjela u svakom od navedenih fondova kroz zadnjih 15 godina. Jasno se vidi da je, nakon naglog porasta prije posljednje recesije 2008. godine, došlo do pada vrijednosti od kojeg se fondovi nisu uspjeli oporaviti sve do danas. HPB Dionički fond u plusu je od 13,4%, ZB aktiv je narastao za 5,22%, a PBZ Equity fond čak je zabilježio nominalni gubitak od -13,82%. Kad se uzme u obzir inflacija u navedenom periodu, ispada da je ulaganje u ove investicijske fondove bilo izrazito neisplativo za investitore.

Detaljnije o investicijskim fondovima i njihovim karakteristikama možete pročitati ovdje.

Investicijsko zlato 

S druge strane, kad pogledamo kretanje cijena zlata u posljednjih dvadesetak godina, možemo vidjeti znatno drugačiju sliku. Cijena investicijskog zlata tj. standardiziranog zlata visoke čistoće, višestruko je porasla u zadnja dva desetljeća. Na grafikonu ispod možemo vidjeti kretanje cijene jednog grama zlata u kunama. Vidljiv je značajan porast; gram zlata je početkom stoljeća vrijedio nešto više od 50 kuna, dok danas vrijedi nešto manje od 400 i u uzlaznom je trendu. Te brojke predstavljaju povećanje vrijednosti veće od 500% što je značajno više od inflacije u tom periodu, pa su investitori kupnjom zlata mogli očuvati vrijednost svoje imovine, ali i dodatno zaraditi. Iz grafikona je također vidljivo da je najveći porast cijene došao za vrijeme gospodarske krize u kojoj potražnja za ovim plemenitim metalom uvijek raste.

graf kretanja cijene zlata

Graf 3: kretanje cijene grama investicijskog zlata, izražena u kunama, izvor: goldprice.org 

Ova tri grafikona najbolje pokazuju da se investicijsko zlato u posljednjih 20 godina u Hrvatskoj pokazalo daleko najisplativijim oblikom ulaganja. Dok su ulagači u dionice i investicijske fondove gubili novac ili ostvarivali stope profita niže od inflacije, vlasnici investicijskog zlata višestruko su povećali vrijednost svoje imovine. 

Osim boljeg prinosa, ulaganje u investicijsko zlato privlačno je investitorima i zato što je vrlo jednostavno. Za razliku od dionica i fondova, nije potrebno biti informiran o kretanjima cijena na dioničkom tržištu, niti voditi računa o diverzifikaciji portfelja. Sve što je potrebno je pratiti jednu cijenu zlata, plemenitog metala koji vrijedi svugdje u svijetu, izrazito je likvidan i jednostavan za skladištiti. Osim toga, ulaganje u zlato nema dodatnih troškova poput naknada brokerskih kuća i, za razliku od ulaganja u dionice i fondove, u potpunosti je oslobođeno svih poreza i nameta. Zbog svega navedenog ne čudi da potražnja za zlatom trenutno raste i brojni analitičari predviđaju daljnji rast cijena zbog nadolazeće krize. 

Autor:

centarzlata.com

Napomene:

  1. Svaka referenca na ovoj stranici na “Centar Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
  2. Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!