03.11.2022.

Potražnja za fizičkim investicijskim zlatom narasla je za 38% u trećem kvartalu 2022. u odnosu na isti kvartal prošle godine, pokazuju podaci World Gold Councila (WGC), svjetskog autoriteta za zlato. Konkretnije, potražnja za zlatnicima narasla je za 74%, dok je potražnja za zlatnim polugama skočila 24%. 

Ukupna potražnja koja osim fizičkog zlata uključuje nakit, ETF-ove i zlato koje se koristi u industrijske svrhe, tako je narasla za 28% u odnosu na treći kvartal 2021. godine. Nakit je imao rast potražnje od 13% zahvaljujući indijskoj blagdanskoj sezoni, dok su ukupni prosjek najviše rušili ETF-ovi koji su u padu 47% te industrijska namjena s padom od 8%. 

Fizičko zlato nadmašilo “papirnato” zlato

Investitori se sve više odmiču od budućnosnica i ETF-ova, tzv. “papirnatog” zlata koje bilježi odljev od preko 227 tona u odnosu na godinu ranije. S druge strane, vidljivo je da se veliki broj investitora počeo okretati sigurnijem obliku ulaganja u zlato – zlatnim polugama i zlatnicima – čija je potražnja dosegla 351 tonu u trećem kvartalu. 

ETF-ovi su investicijski fondovi čijim se udjelima trguje na burzi, a u ovom slučaju radi se o fondovima koji svoje investicije usmjeravaju prema zlatu i zlatnim izvedenicama (futures ugovori i opcije). Činjenica jest da fizičko zlato nosi nekoliko ključnih prednosti nad papirnatim zlatom. Naime, na držanje ETF-ova potrebno je plaćati porez na kapitalnu dobit, a prinos osim same cijene zlata ovisi i o uspješnosti poslovanja fonda. Fizičko zlato ne podliježe tome te je uvijek dostupno za razliku od ETF-ova koji mogu ostati “izvan dohvata ruke” u kriznim trenucima. 

Središnje banke gomilaju fizičko zlato

Osjetan je i velik porast potražnje za fizičkim zlatom od strane središnjih banaka diljem svijeta – čak 341% u odnosu na isti kvartal prošle godine. Ova potražnja dostigla je rekordnih 399 tona, što na kvartalnoj razini nije viđeno u posljednjih 20 godina. Gledano od početka godine do rujna, kupljeno je preko 673 tone, najviša razina u tom razdoblju od 1967. godine. Vrijednost te količine zlata iznosi preko 20 milijardi američkih dolara.

Među najvećim kupcima bili su Indija, Katar, Turska i Uzbekistan, no prema WGC-u, čini se da je stvarna količina kupljenog zlata sa strane središnjih banaka još veća nego što pokazuju službeni podaci. Radi se o tome da određene središnje banke vjerojatno ne žele izlaziti u javnost s izvještajima o kupovini zlata kako ne bi stvorile paniku jer se zlato kupuje kao instrument zaštite u kriznim vremenima. U Turskoj, gdje trenutno godišnja inflacija doseže 85.5%, vidljiv je porast potražnje za zlatom od čak 300% ili 46,8 tona jer se i država, i obični ljudi pokušavaju zaštite od rasta opće razine cijena. 

Gledajući unaprijed, očekujemo da će potražnja od strane središnjih banaka i malih ulagača ostati snažna“, rekla je analitičarka WGC-a Louise Street.

Potražnja raste zbog inflacije i niske cijene

Stopa inflacije u eurozoni popela se na 10.7%, probivši dvoznamenkastu psihološku barijeru. Najveći pokretač ove pojave bile su cijene energije koje su prema Eurostatu porasle za 41.9%, ali tu su i hrana, alkohol i duhan s rastom od 13.1%. Baltičke zemlje predvode s preko 20-postotnim inflacijama, a najviše se ističe Estonija s 22.4%.

Unatoč tome što Europska središnja banka cilja inflaciju na 2% i što je ovog ljeta pokušala dignuti kamatnu stopu iznad negativne vrijednosti, čini se da inflacija pomalo izmiče kontroli. Pored toga, šefica ESB-a Christine Lagarde upozorila je da je gospodarska aktivnost u eurozoni vjerojatno “značajno usporila u trećem kvartalu” te očekuje “daljnje slabljenje do kraja ove i početkom sljedeće godine”. 

Prema procjenama MMF-a, oko pola zemalja članica eurozone ući će u recesiju u narednim mjesecima. Njemačka je odbila zahtjeve siromašnijih članica EU za zajedničkim fiskalnim zaduživanjem, ostavljajući ih na svojevrsnom cjedilu. Industrijska proizvodnja u eurozoni zbog visokih cijena energije prošli je mjesec dosegla najslabiju razinu od svibnja 2020., što je još jedan u nizu signala nadolazeće recesije.

Investicijsko zlato trenutno je podcijenjeno

Američki Fed jučer je ponovno podigao kamatnu stopu za 75 baznih bodova, no s obzirom da se kamatnjak trenutno nalazi na oko 4%, čini se da nema još mnogo prostora za daljnji rast. Predsjednik Feda, Jerome Powell, najavio je da će naredna povećanja vjerojatno dolaziti u manjim obrocima. Analitičari prognoziraju kretanje prema razini od 5% sljedeće godine. U svakom slučaju, dolar više ne bi trebao znatnije jačati kao što smo to imali priliku svjedočiti u tekućoj godini. Ovo otvara vrata za oporavak cijene zlata, gledano u dolaru, nasuprot američkim državnim trezornicama koje su se dosad doimale sigurnijim ulaganjem iz perspektive američkih investitora.

Cijena zlata trenutno je podcijenjena, prema WGC-u oko 3% niža u odnosu na isti kvartal prošle godine, što je idealna prilika za kupnju po povoljnoj cijeni ususret nadolazećoj recesiji. Podsjetimo, fizičko zlato povijesno je dokazano kao najefikasniji instrument zaštite od visoke inflacije i svih vrsta financijskih, gospodarskih i društvenih kriza. Tijekom velike krize od 2008. do 2011., cijena zlata narasla je za čak 200%, dok je za vrijeme 2020. narasla 30%. U posljednjih 20 godina cijena zlata narasla je kumulativno za 423% i nema razloga da se ovaj trend ne nastavi i u budućnosti. 

Ako vas zanima kupnja fizičkog zlata po najpovoljnijim uvjetima kako biste dugoročno sačuvali vrijednost svoje ušteđevine, na pravom ste mjestu. Centar Zlata središnje je mjesto za kupnju i prodaju fizičko zlata te vodeći distributer zlatnika i zlatnih poluga u Hrvatskoj s preko 70.000 zadovoljnih korisnika. Centar Zlata također je ovlašteni distributer poznatih europskih talionica kao što su austrijski Münze Österreich, švicarski Argor-Heraeus, njemački Heimerle+Meule te Hrvatska kovnica novca.

Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:

 

Imate dodatnih pitanja o ulaganju u zlato? Javite se našim stručnjacima za besplatne konzultacije:

 

Autor:

Centar Zlata

Napomene:

  1. Svaka referenca na ovoj stranici na “Centar Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
  2. Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!