- 4. 2024.
Kineska potražnja za zlatom među glavnim je uzrocima koji stoje iza rasta cijene zlata posljednjih nekoliko mjeseci. Analitičari koji prate svjetsku ekonomiju često se fokusiraju na SAD te događanja na Bliskom istoku, međutim činjenica je da Daleki istok također uvelike utječe na tržište i cijenu zlata.
Cijena zlata trenutno se nalazi na 2,214 eura po unci odnosno $2,360 po unci, a kakvu ulogu su ulogu u tome igrali kineski investitori, pročitajte u nastavku.
Stoji li iza rasta institucionalna potražnja?
Narodna banka Kine već 17. mjesec za redom povećava svoje zlatne rezerve. Prošli mjesec nabavili su nešto više od 5 tona zlata, što i nije toliko značajno u usporedbi s onime što se odvija na Šangajskoj burzi zlata (SGE) koja više reflektira domaću potražnju.
Šangajska burza zlata zabilježila je rast potražnje na čak 522 tone u prvom kvartalu ove godine, odnosno 124 tone ili 12.3% više od istog perioda lani. Radi se o glavnom kanalu putem kojeg zlato dolazi u privatnu cirkulaciju u Kini. Premda je povećanje osjetno, ni to nije glavni razlog rasta cijene zlata.
Ono što bi moglo u velikoj mjeri objasniti rast potražnje i cijene zlata jest Šangajska burza budućnosnica (SHFE). Dnevni promet zlata na Šangajskoj burzi budućnosnica prošle je godine iznosio približno 13.9 milijardi dolara dnevno, dok se u trećem mjesecu ove godine taj broj gotovo udvostročio, a sada već i utrostručio na preko 40 milijardi dolara dnevno. U ovom trenutku promet iznosi praktički pola veličine onog na londonskoj burzi LBMA.
Potražnja među običnim stanovništvom
Budućnosnicama na SHFE-u bave se špekulanti i hedgeri, međutim ono što prođe kroz SGE, tj. 522 tone koje su spomenute, hrani sve veću potražnju stanovništva za zlatnicima i zlatnim polugama.
Tradicionalni kupci su stariji ljudi kod kojih je potražnja uvijek ostala relativno visoka. U Kini se zlato tradicionalno daruje za posebne prigode, međutim sve više raste njegova popularnost kao oblik štednje i dugoročnog ulaganja, osobito među mladima.
Starijim ljudima se tako sve više pridružuju pripadnici mlađih generacija tzv. milenijalci i generacijaZ (generacije rođene nakon 1980. odnosno nakon sredine 90.-ih).
Prebacuje li se težište na istok?
Ono što kineske, kako velike, tako i male investitore, razlikuje od zapadnih tipova ulagača je velika razina umreženosti. Analitičari govore o WeChat grupama s milijunima korisnika koji lako mogu pokrenuti valove na tržištima. Sličan fenomen kojem sada svjedočimo u manjoj se mjeri dogodio i 2019. godine.
Znači li sve ovo da se težište svjetskog tržišta zlata prebacuje na istok, prema Kini? Po svemu sudeći, moglo bi doći do određenog balansa jer je američko i europsko tržište i dalje veliko, no cijena se izgleda neće više isključivo određivati samo u Londonu i na Njujorškoj burzi.
Što nosi budućnost?
Vrlo je izgledno da svijet sve više ide u smjeru monetarne multipolarizacije, odnosno procesa koji uključuje dedolarizaciju i smanjenje utjecaja zapadnih sila predvođenih SAD-om kad je u pitanju gospodarstvo. SAD i dalje predstavlja vodeću svjetsku monetarnu silu, a njihov dolar okosnicu globalnog monetarnog sustava, ali promjene su na vidiku.
Kina će, stoga, igrati sve bitniju ulogu, ne samo na gospodarskom, već i na geopolitičkom planu. Velike nabavke zlata u tom kontekstu predstavljaju samo jedan od mehanizama koje Kinezi koriste za ostvarivanje svojih dugoročnih planova.
Zaprati naš Telegram kanal i ostani u toku putem linka: https://t.me/centarzlata
Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:
Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
