Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj – OECD, udruženje 37 najbogatijih svjetskih zemalja, objavila je prošli tjedan zabrinjavajuće izvješće u kojemu je izneseno predviđanje vezano uz nadolazeću krizu. Naime, OECD predviđa pad svjetskog BDP-a od 12% u prvoj polovici 2020. godine, dok se ukupni pad do kraja 2020. godine prognozira na 6%, što je znatno pesimističnije od prognoza koje je ranije ove godine iznio Međunarodni monetarni fond (MMF). Uz to, OECD predviđa da se svjetsko gospodarstvo neće vratiti na pretkriznu razinu barem sljedeće dvije godine. 

Sve ove prognoze baziraju se na pretpostavci da se neće pojaviti drugi val pandemije koronavirusa koji bi mogao naštetiti gospodarskom oporavku. To znači da će stvarne brojke možda biti znatno lošije, ako se pandemija na globalnoj razini ne obuzda u narednih nekoliko mjeseci. Takav scenarij nije nemoguć, s obzirom da cjepivo još nije razvijeno.

Ovo izvješće baca sumnju na prvotne tvrdnje mnogih ekonomista koji su predviđali nagli oporavak, ali i na trenutno kretanje burzovnih indeksa u SAD-u koje ne oslikava stvarno stanje u svjetskom gospodarstvu. Mnogi zbog toga očekuju još jednu veću korekciju na dioničkom tržištu ove godine.

Laurence Boone, glavna ekonomistica OECD-a, za Financial Times je rekla da će ekonomski utjecaj koronavirusa na nezaposlenost i broj bankrota poduzeća biti velik, ali i da će nove mjere društvenog distanciranja usporiti brzinu gospodarskog oporavka.

“Većina ljudi očekuje nagli oporavak, ali mi smatramo da do toga neće doći. Gubitak prihoda koji očekujemo do kraja 2021. godine premašuje sve mirnodopske recesije u posljednjih stotinu godina, što će ostaviti snažne i dugoročne posljedice za ljude, poduzeća i vlade”, kaže Boone. 

U slučaju pojave drugog velikog vala pandemije koronavirusa, prognoza OECD-a još je lošija. U tom slučaju, došlo bi do tzv. recesije s “dvostrukim dnom” i prognozirani pad ukupnog svjetskog BDP-a do kraja 2021. godine u tom slučaju iznosi čak 10%.

Najpogođenije članice OECD-a mahom su europske države. Za cijelu Eurozonu predviđa se ovogodišnji pad BDP-a od 9.1%, što je za oko dva postotna boda veći pad od onog koji se očekuje u SAD-u. Dvoznamenkasti pad BDP-a u ovoj godini očekuje se u europskim zemljama najpogođenijima pandemijom – u Italiji, Španjolskoj, Francuskoj i UK-u.

U svakom slučaju, bez obzira na to hoće li svijet pogoditi drugi val pandemije ili ne, izgledno je da će ova kriza biti puno snažnija i s dugoročnijim posljedicama nego što se prvotno mislilo. Upravo iz tog razloga investitori i štediše diljem svijeta traže način kako zaštititi svoju imovinu u ovim neizvjesnim vremenima kad su ulaganja u dionice i nekretnine izrazito rizična, a kamate na oročenu štednju daju minimalan ili nikakav prinos. 

Rješenje za navedene probleme sve više ljudi u pravilu pronalazi u ulaganju u investicijsko zlato. Hrvatska nije iznimka po tom pitanju, tako da se sve više Hrvata također priprema za nadolazeću krizu investiranjem u zlato, a takvu strategiju preporučuju i brojni analitičari koji u narednim godinama predviđaju rast cijene zlata jer zlato smatraju jedinim sigurnim utočištem u nesigurnim vremenima.

Autor:

centarzlata.com

Napomene:

  1. Svaka referenca na ovoj stranici na “Centar Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
  2. Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!