27.7.2023

Američki Fed jučer je ponovno podigao kamatne stope za 25 baznih bodova na raspon od 5.25 i 5.50%, što je ujedno i najviša razina u posljednje 22 godine. Riječ je o 11. valu dizanja još od ožujka 2022. i vrlo je izgledno da je ovo posljednje povećanje kojem ćemo svjedočiti u narednom periodu premda ništa nije isključeno. Cijena zlata nije reagirala na ovu najavu zadržavajući se na gotovo istoj razini, vjerojatno iz razloga što su investitori već unaprijed anticipirali povećanje.

Dizanje kamatnih stopa vodi u recesiju?

Danas također očekujemo sastanak čelnika ESB-a na kojem bi trebali najaviti dizanje kamatnih stopa za 0.25%. Trenutno se stopa kreće oko 3.5%, što je isto tako najviša razina u eurozoni u posljednjih nešto više od dva desetljeća. ESB je u posljednjih godinu dana povećao kamatne stope za čak 400 baznih bodova i moguće je da se radi o posljednjem valu dizanja s obzirom da je visoka inflacija počela usporavati.

Dizanjem kamatnih stopa javno zaduživanje postaje skuplje, kao i kreditiranje poduzeća i kućanstava od strane poslovnih banaka. Sve to uzrokuje usporavanje gospodarstva i stagnaciju BDP-a, što se najbolje vidi na primjeru Njemačke koja se našla u recesiji i čije se stanje gospodarstva spustilo ispod pandemijskih razina. Nažalost, recesija u Njemačkoj kao motoru eurozone neminovno će se preliti i na ostatak kontinenta. SAD se trenutačno još drži, međutim čak i najoptimističniji analitičari govore o plitkoj recesiji koja bi mogla pogoditi njihovo gospodarstvo u drugoj polovici ove godine.

Utječe li rast kamatnih stopa na bankovnu štednju?

Povećanje kamatnih stopa, barem u teoriji, trebalo bi utjecati na više povrate na bankovnu štednju. Nažalost, u praksi to gotovo nikad nije slučaj. Banke u prosjeku i dalje drže kamate na štednju na prosječnoj razini od oko 0.02%, a čak i u najpovoljnijim aranžmanima ne možete računati na više od 2% na oročenu štednju, s tim da je inflacija prošli mjesec u Hrvatskoj iznosila 7.7%, pojevši time bez problema sav potencijalni prinos od štednje u banci i čineći nas relativno siromašnijima. 

No, kada govorimo o službenoj inflaciji, to je tek slovo na papiru. Svima nam je očigledno da su cijene mnogih proizvoda i usluga, od namirnica u prodavaonicama do materijala i sirovina ili usluga koje se nude u turističkoj ponudi, poskupile za više desetaka posto, a u nekim slučajevima i udvostručile u posljednjih nekoliko godina.

Cijena zlata nije reagirala na povećanje kamatnih stopa

Cijena zlata najvjerojatnije će ostati stabilna i nakon ESB-ovog povećanja kamatnih stopa. S druge strane, treba uzeti u obzir činjenicu da cijena zlata često reagira pozitivno na povećanje kamatnih stopa, samo što je za taj efekt potreban određeni vremenski odmak. U kratkom roku, korelacija između kamatnih stopa i cijene zlata u pravilu je negativna, no ovaj put to nije slučaj jer su se investitori već unaprijed pripremili za najave Feda i ESB-a. 

Nadalje, ako uzmemo graf koji pokazuju kretanje kamatnih stopa u SAD-u od 2000. do danas te ga usporedimo sa grafom kretanja cijene zlata u istom periodu, možemo primjetiti kako je cijena zlata rasla točno nakon vala dizanja kamatnih stopa od 2005. do 2007. Od 2007. do 2011. cijena zlata porasla je za preko 175%. Zatim nakon rasta kamatnih stopa od 2016. do 2019., cijena zlata u periodu od 2018. do 2023, raste oko 61.3%.

Kretanje kamatnih stopa u SAD-u u posljednja dva desetljeća. Izvor: Tradingeconomics.com

Kretanje cijene zlata u dolarima u posljednja dva desetljeća. Izvor: Goldprice.org

Dobro vrijeme za kupnju zlata?

Činjenica da cijena zlata nije pala, unatoč dizanju kamatnih stopa, dobar je pokazatelj za ulagače u žuti plemeniti metal. Veliki investitori očito očekuju nastavak inflacije, ali i pojavu nove recesije u SAD-u, što bi značilo da bi sada bilo dobro vrijeme za kupnju zlata koje se smatra tradicionalnom zaštitom od nepovoljnih ekonomskih pojava.

Ako pritom uzmemo u obzir već spomenutu činjenicu da je cijena zlata u prošlosti često rasla nakon što dizanje kamatnih stopa od strane Feda prestane, jasno je zašto se rastući broj investitora okreće upravo zlatnim polugama i zlatnicima u potrazi za zaštitom imovine, ali i ostvarenjem prinosa. Hoće li se povijest ponoviti i ovog puta, ostaje za vidjeti.

Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:

 

 

O autoru:

Josip Kokanović, mag. oec.

Josip Kokanović operativni je direktor Centra Zlata i vodeći stručnjak za plemenite metale u Hrvatskoj. Kokanović je i istaknuti financijski stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u financijskoj industriji te kolumnist i čest gost predavač specijaliziran za teme ulaganja i financijske pismenosti.

 

Prvi saznajte najnovije vijesti s tržišta plemenitih metala!

Prijavite se na naš besplatni newsletter i ostanite u toku s novostima s tržišta i analizama naših stručnjaka.

Newsletter se u pravilu šalje jednom tjedno, a u bilo kojem trenutku se možete odjaviti. Ostavljanjem Vaše e-mail adrese pristajete na primanje informativnih i promotivnih poruka od strane Centra Zlata. *

 

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.