27.12.2022.

Cijena zlata, gledano u eurima, u posljednjih je godinu dana narasla za 5.4% i sada se kreće na razini od oko 1700 eura. Cijena zlata tako raste već petu godinu zaredom, odnosno od 2018. do danas povećala se za ukupno 58.06%. Nadalje, u posljednjih 15 godina, prosječan godišnji rast cijene zlata iznosio je čak 9.1%. Potražnja za zlatom u Hrvatskoj također raste, a prema procjenama Centra Zlata, u našoj je zemlji u 2022. godini prodano između 4.5 i 5 tona investicijskog zlata, što je rast od preko 120% u odnosu na godinu ranije.

Što nas čeka u 2023.?

S obzirom na visoku inflaciju i moguću recesiju, sve se više ulagača okreće ulaganju u zlato kao sigurnom instrumentu zaštite vrijednosti u nesigurnim vremenima. Slijedom toga, prema procjenama analitičara Avi Gilburta, cijena zlata naredne godine mogla bi premašiti iznos od 2000 dolara po unci, dok bi se istovremeno cijena srebra mogla približiti 40 dolara po unci. 

Gilburtove procjene ipak bi mogli svrstati pod konzervativnije. Za razliku od njega, Juerg Kiener, upravni direktor i glavni investicijski direktor Swiss Asia Capitala, smatra kako bi se cijena zlata ove godine mogla naći bilo gdje između 2500 i 4000 dolara po unci. Dakle, ne govorimo o dizanju od 10 ili 20%, već o mnogo jačem rastu kakvog smo mogli vidjeti u periodu između 2008. i 2011. Jesu li takve prognoze preoptimistične, vrijeme će pokazati.

Osim nadolazeće recesije, činjenica koja idu rastu cijene zlata u prilog jest gomilanje zlata od strane središnjih banaka diljem svijeta koje su u posljednjih godinu dana pohranile više od 400 tona zlata, prema World Gold Councilu. Na azijskom tržištu sve više dominiraju Indija te Kina čija središnja banka sada posjeduje 1980 tona zlata u vrijednosti od preko 112 milijardi dolara.

Visoka inflacija se nastavlja, dok kamatne stope usporavaju

Prema Peteru Schiffu, glavnom marketinškom strategu za Euro Pacific Asset Management, koji je točno predvidio pad na tržištu nekretnina 2008. godine te visoku inflaciju 2022., inflatorni pritisci mogli bi se nastaviti i u narednoj godini. Premda američki Fed drži kamatne stope visokima, na otprilike 4.25 – 4.5% u namjeri da obori inflaciju, prostor za daljnje dizanje ostaje sužen i u 2023. mogao bi iznositi maksimalno 5 – 5.25%. Dakle, riječ je o povećanju od najviše 100 baznih bodova, za razliku od ovogodišnjih 425 boda. Usporavanje rasta kamatnih stopa moglo bi spustiti cijenu dolara na realniju razinu, kao i smanjiti privlačnost ulaganja u američke državne trezorske zapise. To bi zauzvrat doprinijelo atraktivnosti ulaganja u zlato kao konkurentnom instrumentu zaštite od neizvjesnosti te podiglo cijenu žutog plemenitog metala. 

Schiff nadalje objašnjava kako bi dodatna povećanja kamatnih stopa izvan zadanog okvira mogla izazvati stagnaciju ili pad gospodarstva jer skuplje zaduživanje znači i veće troškove te više cijene, stvarajući time kontraefekt koji može doprinijeti visokoj inflaciji, a ne njenom ublažavanju. Drugi problem koji pospješuje visoku inflaciju su i veliki državni rashodi u SAD-u koji ni u sljedećoj godini ne pokazuju znakove kontrakcije. 

Nova recesija u 2023. godini?

Visoka inflacija koju gledamo u posljednjih više od godinu i pol dana, iza sebe ima višeslojne uzroke. Naravno, riječ je o cijelom lancu globalnih događaja koji sežu od pandemije koronavirusa, velikih zatvaranja, krize opskrbnih lanaca, izdašnih subvencija gospodarstvu koje su ‘zakrpane’ povećanjem monetarne mase te na koncu rata u Ukrajini i posljedičnoj energetskoj krizi koja najviše pogađa europske ekonomije. Geopolitičke okolnosti stoga ne izgledaju nimalo povoljno za svjetsko gospodarstvo u narednoj godini. Hrvatsku je u svemu tome zadesila i promjena valute koju su mnogi iskoristili kako bi dodatno digli cijene, što je dovelo do toga da stopa inflacije u studenom premaši 13.5%, najvišu razinu otkad DZS vodi statistiku. 

Prema sve većem broju analitičara, u 2023. svijet očekuje nova recesija, a nije isključena ni stagflacijsko-dužnička kriza koja bi se mogla prenijeti na 2024. godinu. “Danas smo, međutim, suočeni sa šokovima ponude, a u kontekstu puno viših razina duga to implicira da idemo prema miksu stagflacije (1970-tih) i dužničke krize u stilu 2008., što nas dovodi do stagflacijske dužničke krize”, navodi Luka Brkić, profesor međunarodnih ekonomskih odnosa na sveučilištu Libertas.

Investicijsko zlato kao najbolja zaštita od visoke inflacije i krize

U svjetlu turbulentnih i dinamičnih okolnosti na globalnim tržištima, valja imati na umu da se investicijsko zlato u obliku zlatnika i zlatnih poluga povijesno dokazalo kao najefikasniji instrument zaštite vrijednosti  od visoke inflacije i svih vrsta gospodarskih i financijskih kriza. Cijena zlata u posljednja je dva desetljeća kumulativno narasla za 425% i nema razloga da se ovaj trend ne nastavi i ubuduće. Rast je pritom bio najizraženiji između  2008. i 2011. kada je iznosio 200% te u 2020. godini kada je cijena narasla 30%. 

Investicijsko zlato oslobođeno je plaćanja PDV-a, poreza na kapitalnu dobit i svih drugih oblika  nameta, što znači da sav prinos ostaje ulagaču. Cijena zlata trenutno je i dalje podcijenjena, što je idealna prilika za kupovinu sa popustom. Investicijsko zlato krasi visoka likvidnost i moguće ga je prodati bilo gdje u svijetu kroz otkup zlata. Lako je za prenositi, jednostavno za skladištiti, otporno na koroziju i uvijek dostupno vlasniku.

Iako je teško sa stopostotnom sigurnošću predvidjeti kretanje cijene zlata u nadolazećoj godini, vrlo je izgledno kako će cijena u dugom roku rasti, ako je suditi po povijesnim podacima. Budući da je zlato isključivo dugoročno ulaganje, taj je podatak najbitniji.

Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:

 

Imate dodatnih pitanja o ulaganju u zlato? Javite se našim stručnjacima za besplatne konzultacije:

 

Prvi saznajte najnovije vijesti s tržišta plemenitih metala!

Prijavite se na naš besplatni newsletter i ostanite u toku s novostima s tržišta i analizama naših stručnjaka.

Newsletter se u pravilu šalje jednom tjedno, a u bilo kojem trenutku se možete odjaviti. Ostavljanjem Vaše e-mail adrese pristajete na primanje informativnih i promotivnih poruka od strane Centra Zlata. *

 

Autor:

Centar Zlata

Napomene:

  1. Svaka referenca na ovoj stranici na “Centar Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
  2. Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.