Zbog straha da će širenje korona virus dovesti do naglog usporavanja gospodarskog rasta, američke Federalne rezerve su jučer (03.03.2020.) odlučile spustiti referentne kamatne stope za 0,5%. Ovim potezom žele potaknuti kompanije i pojedince na investiranje i potrošnju, čime bi se poništio negativan učinak virusa na turizam i ostale gospodarske grane koje će najviše biti pogođene virusom.

Mnogi analitičari i sudionici na financijskim tržištima su iznenađeni spomenutim spuštanjem kamatnih stopa, jer je do njega došlo na vanrednom sastanku. Naime, idući sastanak na kojem se odlučuje o kamatnim stopama najavljen je za 17. i 18. ožujak. Budući da se inače strpljivi i spori američki centralni bankari nisu mogli strpiti niti dva tjedna s reakcijom na virus, može zaključiti da su jako zabrinuti po pitanju gospodarske situacije.

Druga neobična (možda čak i zabrinjavajuća) karakteristika jučerašnjeg spuštanja kamatnih stopa je to što su kamatne stope spuštene za 0,5% umjesto uobičajenih promjena od 0,25%. Zadnji puta kada je američka centralna banka kamatne stope spustila za 0,5% bilo je 2008. godine, na početku najveće financijske krize u zadnjih stotinjak godina. 

Na temelju tako drastičnog poteza od institucije koja je poznata po polaganim i dobro promišljenim potezima, postavlja se pitanje trebaju li ulagači u dionice, obveznice, naftu, plemenite metale također biti zabrinuti? Rušenje kamatnih stopa tradicionalno dovodi do pada cijene dionice i rasta cijene zlata pa se takav scenarij može očekivati i ovog puta.

Znakovito je to da su do jučer upravo američke obveznice bila jedina oaza “normalnih” kamatnih stopa među tržištima razvijenih zemalja. Držanje novca u obveznicama ili na oročenoj štednji u Europskoj uniji, Švicarskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Japanu već je godinama potpuno neisplativo pa je kapital bježao u Ameriku. Zbog jučerašnje odluke prinos na desetogodišnje američke državne obveznice već je pao ispod 1%, a to će vjerojatno uskoro dogoditi i s kamatnim stopama na štednju građana u SAD-u.

Jedan dio od stotina milijardi dolara koje su se zadnjih godina slijevale u američke obveznice sada će biti preusmjerene u neke druge investicije, a investicija koja bi mogla privući značajan dio tog kapitala je zlato. 

Naime, zlato je percipirano kao jedna od dugoročno najsigurnijih investicija, mnogo sigurnija od bilo koje paprine valute. No, u normalnim situacijama (kada su kamatne stope visoke), većina ulagača se radije odlučuje za oročenu štednju ili ulaganje u obveznice. Ali sada se i Amerika našla u “neneormalnoj” situaciji (u kojoj je stopa inflacije viša od kamatnih stopa), što znači da se štednjom u bankama ili ulaganjem u obveznice ostvaruje čisti gubitak. U takvoj situaciji je logično za očekivati da će milijarde dolara biti prebačene u zlato, na temelju čega će cijena tog metala značajno porasti. U manje od 24 sata od objave vijesti cijena je već porasla 2,5%. Do kraja godine lako je moguće da cijena zlata poraste dodatnih 10-ak posto.

Autor:

centarzlata.com

Napomene:

  1. Svaka referenca na ovoj stranici na “Centar Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
  2. Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!