5. 5. 2025.
Kineska potražnja za investicijskim zlatom u obliku zlatnika i zlatnih poluga u prvom kvartalu ove godine dosegla je vrtoglave 124 tone, što je povećanje od 12% u odnosu na prvi, inače vrlo snažan, kvartal prošle godine, stoji u najnovijem izvješću Svjetskog vijeća za zlato.
Istovremeno, radi se o povećanju od 48% u odnosu na zadnji kvartal 2024. te drugom po redu rekordnom kvartalu otkad se vode podaci. Kineska potražnja za fizičkim zlatom značajno je pridonijela rastu svjetske potražnje za investicijskim zlatom, iznosivši čak 38% ukupne svjetske potražnje u prethodnom kvartalu.
Kineska potražnja sve značajnije utječe na cijenu zlata
Potražnja za zlatnim polugama i zlatnicima u Kini rasla je kao posljedica nekoliko ključnih faktora među kojima su opadajući prinosi na obveznice i nekretnine te rastuće trgovinske tenzije između SAD-a i Kine koje se još uvijek nisu smirile. Ovu tendenciju kineskih investitora na svojevrstan način motivirala je i potvrdila politika Narodne banke Kine koja kontinuirano povećava zlatne rezerve.
Adrian Ash, direktor istraživanja na platformi za trgovanje zlatom BullionVault, rekao je da je nedavni rast cijene zlata potaknut trgovinom kineskog privatnog sektora, s “ogromnim skokovima” u obujmu trgovanja uočenim i na Šangajskoj burzi zlata, i na Šangajskoj burzi terminskih ugovora. Cijena zlata u dolarima prije nekoliko tjedana značajno je porasla te u jednom trenutku dosegla 3,500 dolara po unci odnosno u 3,000 eura po unci. U međuvremenu se stabilizirala na nešto nižoj razini – oko 3,270 dolara tj. 2,890 eura po unci, što je još uvijek oko 35% više nego u istom periodu prošle godine
Analitičari općenito primjećuju sve veći utjecaj kineske potražnje, kako na rast, tako i na pad cijene zlata: čim se otvore kineske burze, cijena odmah skače; čim dođe do pauze u kineskoj potražnji, cijena se korigira. Riječ je o širem trendu u kojem azijska tržišta zlata postaju sve važnija u globalnom kontekstu, a uz Kinu, tu je i Indija čija potražnja za zlatom također značajno utječe na njegovu cijenu.
Dedolarizacija i rastuće geopolitičke napetosti potiču kinesku potražnju
Kineski investitori prepoznaju da je zlato “sigurno utočište” za kapital u nesigurnim vremenima, a s obzirom na rast trgovinskih napetosti u posljednje vrijeme, osobito među Kinom i SAD-om, ne čudi da sve više kineskih investitora pribjegava zlatu. Privatni investitori i državne institucije aktivno kupuju zlato već posljednjih 15 godina, no trend se značajno pojačao od početka drugog Trumpovog mandata.
Ne radi se samo o aktualnim trgovinskim ratovima, nego i o dedolarizaciji. Kina se već duže vrijeme odmiče od američkog dolara, prodajući američke državne obveznice te istovremeno gomilajući zlatne rezerve, trend koji sada sve više prate i privatni investitori. Joseph Cavatoni, viši tržišni strateg u Svjetskom vijeću za zlato, navodi da “zalihe zlata pomažu Pekingu ublažiti rizik prevelikog oslanjanja na američko gospodarstvo za trgovinske tokove, plaćanja i investicijske svrhe.“
Ipak, Cavatoni smatra kako je vrlo teško procijeniti koliko je Kina doista nabavila zlata – lako je moguće da se radi o znatno većim količinama od onog što je službeno poznato. Prema nekim analitičarima, moguće je da Kina raspolaže sa čak 30,000 tona zlata, no nitko ne može tvrditi da to sa sigurnošću.
Mnogi u svijetu pribojavaju se i situacije na Tajvanu. Što ako jednog dana dođe do konfrontacije sa SAD-om i što će onda biti sa svjetskom proizvodnjom mikročipova? Nitko ne može znati kako će se ova situacija rasplesti u narednih nekoliko godina. No, unatoč neizvjesnosti, ono što znamo jest da bi bilo kakav sukob imao dramatične posljedice po stanje svjetskog gospodarstva. S druge strane, zlato služi kao financijska zaštita od takvih scenarija, kako među kineskim i američkim investitorima, tako i ostatku svijeta.
Cijena zlata 3,700 dolara po unci do kraja godine?
Krize u svijetu još uvijek ne jenjavaju. Osim napetosti između Kine i SAD-a, situacija u Ukrajini ponovno se zakomplicirala. Mir i dalje nije na vidiku, dok se Europa i Rusija nastavljaju gledati “preko nišana”. U mnogim zapadnim zemljama raste populizam i nezadovoljstvo starim političkim sustavima, dok šanse za globalnu recesiju ostaju visoke.
Sve ovo stvara ozračje ekonomske neizvjesnosti i pojačanog rizika za investitore, zbog čega se sve veći broj njih odlučuje za investicijsku zlato u vidu zlatnika i zlatnih poluga u svrhu zaštite vrijednosti imovine u nesigurnim razdobljima. Zbog rasta potražnje, izgledno je da će cijena zlata nastaviti rasti i u narednom periodu. Prema analitičarima iz Goldman Sachsa, cijena zlata mogla bi postići razinu od preko 3,700 dolara po unci do kraja 2025. godine, dok prognoze iz JP Morgana predviđaju cijenu iznad 4000 dolara po unci do drugog tromjesečja 2026.
Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:
Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
