Američki dug premašio je 36 bilijuna dolara, što znači da bi uskoro nešto manje od 20% godišnjeg proračuna moglo odlaziti samo na otplaćivanje nagomilanih kamata.
Posljedice toga su rast nesigurnosti u globalnom financijskom sustavu te pribjegavanje investitora sigurnim utočištima poput zlata kako bi se zaštitili od negativnih rizika.
Kretanje javnog duga SAD-a od 1965. godine. Izvor: U. S. Department of the Treasury.
Američki dug dugoročno je neodrživ – više novaca odlazi na kamate nego na obranu i zdravstvo
Američki javni dug sada iznosi preko 36.1 bilijun dolara s tendencijom daljnjeg povećanja. Agencija Moody’s smanjila je kreditni rejting SAD-a, upozorivši kako “uzastopne američke vlade i Kongres ne uspijevaju pronaći dogovor o mjerama za preokretanje trenda velikih godišnjih fiskalnih deficita i rastućih troškova kamata.” Stručnjaci, uključujući visoke dužnosnike MMF-a, već su ranije upozorili da je stanje američkog duga dugoročno neodrživo, no zasad nema naznaka da će doći do ikakvog preokreta po tom pitanju
Prema podacima američkog Ministarstva financija, trenutna izdvajanja za kamate na američki dug iznose 684.1 milijardu dolara, s time da projekcije Kongresnog ureda za proračun (CBO), govore da će trošak kamata za cijelu fiskalnu godinu doseći 952 milijarde dolara. Radi se o 3.2% američkog BDP-a i preko 18.4% ukupnih federalnih prihoda. Izdvajanja za kamate tako su premašile izdvajanja za, primjerice, obranu i zdravstvo.
Paralelno sa situacijom oko javnog duga, određeni stručnjaci upozoravaju na mogući povratak visoke inflacije. Podaci indeksa osobne potrošnje (PCE) na godišnjoj razini u travnju, govore o stopi inflacije od 2.5%, no daljnje razbuktavanje trgovinskih ratova, osobito s Kinom i EU, moglo bi utjecati na rast cijena uvoza pa samim time i na rast opće razine cijena. U kontekstu toga, američka administracija poručila je da ne razmatra odustajanje od najavljenih carina Europskoj uniji unatoč određenim pravnim preprekama.
Nestabilan dug te bojazan oko inflacije i trgovinskih sukoba utječu na rastuće prinose na američke trezorce. Rast kamata na trezorce zauzvrat dodatno povećava troškove američkog zaduživanja i šalje negativne signale investitorima o dugoročnom stanju američke ekonomije. Loši izgledi za američku ekonomiju i trgovinski sukobi s drugim svjetskim silama, također pogoršavaju izglede za svjetsko gospodarstvo u narednom periodu.
Zlato ostaje sigurno utočište tijekom pojačanih neizvjesnosti
Slabljenje američkog i svjetskog gospodarstva, slabljenje dolara, inflacija te veće kamatne stope na američke trezorce dugoročno bi mogli pozitivno utjecati na cijenu zlata, dok bi rezanje kamatnih stopa od strane ECB-a moglo pozitivno djelovati na njegovu cijenu u eurima već u kratkom roku.
Cijena unce zlata trenutno se nalazi na 3,349 dolara, dok u eurima iznosi 2,934. Cijena zlata tako je porasla za više od 60% gledano u dolarima odnosno 57% u eurima, od početka prošle godine. Rezultat je to kontinuiranih nestabilnosti s kojima se suočava svijet i koje potiču investitore na bijeg od rizika prema sigurnim lukama. U situaciji gdje vlada globalna neizvjesnost, investitori, bilo da je riječ o malim privatnim ili velikim institucionalnim poput središnjih banaka, prirodno traže sigurno utočište za svoj kapital. Jedno od takvih utočišta je investicijsko zlato koje se smatra tradicionalnom zaštitom vrijednosti imovine od ekonomske krize, inflacije, geopolitičkih rizika te ratnih sukoba kao što su oni koje još uvijek gledamo u Ukrajini i Izraelu.
Da je investicijsko zlato u obliku zlatnika i zlatnih poluga jedno od najsigurnijih dugoročnih oblika ulaganja, potvrđuje i podatak da je njegova cijena u proteklih 20 godina porasla za više od 740% u eurima, s prosječnim godišnjim rastom od preko 10% – znatno više od stope inflacije koja je u tom periodu prosječno iznosila 2.2%. Riječ je o mobilnoj, visoko likvidnoj, niskorizičnoj imovini koja donosi značajnu zaradu i pritom je oslobođena svih poreza, što znači da sva zarada od ulaganja ostaje u rukama njegovih investitora.
Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:
Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
