26. 5. 2025.
U najnovijem Pregledu financijske stabilnosti objavljenom u svibnju 2025., Europska središnja banka (ESB) jasno je poručila: zlato ostaje sigurno utočište za kapital u turbulentnim vremenima.
Ekonomski stručnjaci proveli su analizu podataka tijekom posljednja tri desetljeća koja je pokazala da zlato nadmašuje dionice, obveznice, ali i američki dolar, posebice u trenucima krize, pojačane volatilnosti i nesigurne monetarne politike.
Rast interesa investitora za fizičkim zlatom zbog geopolitičkih i trgovinskih rizika, potvrđuje i povećanje pozicija s fizičkom isporukom zlata na COMEX-u – najvećoj robnoj burzi za futures ugovore (hrv. budućnosnice) i opcije na metale u svijetu.
S ovom korelacijom slažu se i istraživanja iz ranijih mjeseci ove godine u kojima je većina fond menadžera istaknula zlato kao potencijalno najefikasniji instrument u slučaju daljnjih destabilizacija svjetskih trgovinskih odnosa.
Pored toga, vidljiva su i agresivna povećanja zlatnih rezervi u posljednje tri godine od strane središnjih banaka ekonomija u usponu poput Kine, Poljske, Singapura i Indije te drugih poput Rusije i Turske. Ove zemlje time se nastoje zaštititi od geopolitičkih i geoekonomskih rizika, što za neke od njih uključuje i mogućnost sankcija te političkih pritisaka.
Ukratko, zaključak ESB-a može se sumirati ovako: zlato je i dalje alat za očuvanje vrijednosti i zaštitu od sistemskih rizika. Da je riječ o jasnom stavu ESB-a, vidjeli smo i prije nešto više od dvije godine prilikom ulaska Hrvatske u eurozonu.
HNB kupio zlato u sklopu uvjeta ESB-a za ulazak u eurozonu
Prije ulaska u eurozonu, u prosincu 2022. godine, Hrvatska narodna banka kupila je fizičko zlato po prvi put nakon dugo vremena. Ulaskom u europodručje, Hrvatska je morala obnoviti zlatne rezerve jer je prema propisima Europske središnje banke trebala prenijeti dio međunarodnih deviznih rezervi, od čega 15% u zlatu, na račun ESB-a.
Radilo se o 56,256 unci zlata odnosno oko 1.75 metričkih tona čija je vrijednost tada procijenjena na oko 96 milijuna eura odnosno sada približno 165 milijuna eura. Hrvatska je dugo vremena bila jedna od nekolicine europskih zemalja bez ikakvih zlatnih rezervi, budući da smo 2000-ih prodali oko 15 tona zlata za nešto manje od 150 milijuna američkih dolara, a čija bi vrijednost danas iznosila više od 1.6 milijardi dolara (što smo nedavno prokomentirali u našem podcastu s gostom dr.sc. Nevenom Vidakovićem).
Ipak, stav te uvjeti ESB-a za pristupanje Eurosustavu pokazuju da najvažnija monetarna institucija na europskom kontinentu vjeruje zlatu te da smatra držanje zlatnih rezervi ključnim za očuvanje financijske stabilnosti. Ovome u prilog ide i činjenica da ESB drži preko 30% svojih ukupnih rezervi u zlatu – oko 506 tona. Istovremeno, članice eurozone u domaćim rezervama sve zajedno posjeduju više od 10,000 tona zlata.
Ovakav pogled na zlato u Hrvatskoj je desetljećima bio zanemarivan i relativiziran, dok su velike količine zlatnih rezervi, nažalost, rasprodane za relativno minoran iznos. No, sada kada je zlato opet postalo dio deviznih rezervi zahvaljujući ESB-u, njegova strateška važnost ponovno je afirmirana u domaćem kontekstu.
Poruka za ulagače: Zlato je dugoročno pouzdana imovina
Najnovija analiza ESB-a samo je potvrdila ono što mnogi već znaju – zlato jest temeljna, nepolitička i dugoročno pouzdana imovina. Fizičko zlato tisućljećima se koristilo kao sredstvo očuvanja vrijednosti i to je uloga koju je zadržalo sve do dana današnjeg, bez naznake da će se išta promijeniti u budućnosti.
No, zašto je zlato pouzdanije od drugih instrumenata? Fizičko zlato ne podliježe rizicima poput neispunjena ugovorne obveze dužnika zbog bankrota države ili kompanije kao što je to možda slučaj s obveznicama i dionicama, gdje vam je neki “entitet” dužan isplatiti novac u potencijalno neizvjesnoj budućnosti. Nema ni rizika deprecijacije ili “ukidanja” kao što je to slučaj s fiat valutama.
Vrijednost zlata intrinzične je prirode – temelji se na njegovim specifičnim fizičkim svojstvima i ograničenoj ponudi. Njegova potražnja ovisi o sektorima poput tehnologije i proizvodnje nakita te o investitorima kao što su središnje banke i nizu drugih neinstitucionalnih ulagača koji se žele dugoročno zaštititi od financijske neizvjesnosti i budućih kriza.
U svijetu koji sve više klizi prema geopolitičkoj podjeli i monetarnoj neizvjesnosti, zlato nastavlja igrati ključnu ulogu – kako za države, tako i za građane. Ako velike institucije poput ESB-a, MMF-a, američkog Feda i Narodne banke Kine, smatraju da je fizičko zlato strateški važan instrument za financijsku sigurnost, onda nas ne treba čuditi da se i pojedinačni ulagači sve češće odlučuju zaštititi svoju imovinu na isti način.
Gledano iz perspektive većine građana, ulaganje u fizičko zlato u obliku zlatnika i zlatnih poluga nije samo “moda”, već financijski odgovoran potez usmjeren na dugoročno očuvanje osobnog kapitala.
Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:
Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.