14.02.2022.

Cijena zlata prošli je petak skočila za više od 1%, trgujući na 1863,8 američkih dolara po unci. Radi se o najvišoj razini cijene zlata u posljednja tri mjeseca, a analitičari uskoro očekuju njeno daljnje pomicanje prema gore. Potisni faktor za rast cijene zlata bila je objava podataka o prošlomjesečnoj inflaciji u SAD-u koja je ponovno nadmašila očekivanja s vrtoglavih 7,5%, najvećom stopom još od veljače 1982. godine. Pored toga, u posljednje vrijeme svakodnevno pristižu dramatične vijesti s ukrajinsko-ruske granice, a čuju se i šuškanja o mogućnosti imanentne invazije. Sve je to imalo odjeka na globalnim tržištima i stoga ne treba čuditi nagli zaokret investitora prema ulaganju u zlato kao sigurnom utočištu očuvanja vrijednosti u nesigurnim vremenima. 

Visoka inflacija i dizanje kamatnih stopa od strane američkog Feda

Iz Goldman Sachsa predviđaju sedam valova dizanja kamatnih stopa od strane američkog Feda ove godine, a procjene za ciljano godišnje kretanje te stope variraju između 1,50-1,75% sa trenutnih 0,00-0,25%. Analitičari iz Deutsche Banka upozoravaju kako bi takva politika mogla dovesti do recesije u 2023. i 2024. godini, a pritom je važno naglasiti da veće kamatne stope utječu i na rast američkog javnog duga. Iako zlatu prirodno ne odgovaraju najave o dizanju kamatnih stopa, cijena žutog plemenitog metala i dalje se kreće u pozitivnom smjeru zbog generalne volatilnosti tržišta vrijednosnih papira i neizvjesne geopolitičke situacije. Iz Wells Fargoa smatraju kako bi pojačan rizik na tržištu također mogao potaknuti investitore da se u još većem broju okrenu zlatu kao sigurnom utočištu za očuvanje vrijednosti i zaštiti od inflacije, gurajući njegovu cijenu prema 2.100 dolara po unci krajem godine. 

Optimizam američkih potrošača je na najnižoj razini u posljednjih desetak godina, a investitori su sve pesimističniji zbog rastuće inflacije i gubitka povjerenja u sposobnost kontrole inflacije od strane monetarnih institucija. Naime, oštrija monetarna politika neće bitno utjecati na potrošačke i proizvođačke cijene, a čak i kad bi to bio slučaj, učinak bi se mogao pokazati zakašnjelim. Analitičari ne očekuju mnogo od dizanja kamatnih stopa, osobito kada su u pitanju cijene prehrambenih proizvoda, ali i cijene energenata poput goriva i plina o kojima ovisi sve ostalo. S druge strane, ako ovo nije vrhunac inflacije i ako k tome dođe do još većeg ubrzanja rasta cijena, mogli bismo gledati početak ozbiljne krize unutar narednih šest mjeseci. U svakom slučaju, ideju da je inflacija „prolazna“ (što je prošle godine sputavalo zasluženi rast cijene zlata) sada zastupaju samo rijetki pojedinci.

Za razliku od Feda, predsjednica ESB-a Christine Lagarde, najavila je kako neće još žuriti sa dizanjem kamatnih stopa. Inflacija je u eurozoni u siječnju dosegla 5,1%, a iz ESB-a pritom ne isključuju mogućnost dodatnog rasta inflacije u kratkom roku. Povećanje troškova energije igra glavnu ulogu u rastu opće razine cijena, no iz ESB-a smatraju kako bi inflaciju mogla anulirati rezultirajuća oslabljena  kupovna moć građana EU. Drugim riječima stvari bi se mogle, barem donekle, „riješiti same od sebe“, ali ostaje nejasno kako će se europska monetarna politika postaviti ako uz visoku inflaciju istovremeno nastupi ozbiljna energetska kriza i nestašica plina uslijed potencijalne eskalacije na ukrajinsko-ruskoj granici.

Tenzije između SAD-a i Rusije

Tenzije između SAD-a i Rusije već su neko vrijeme na visokoj razini, a njihov ishod i dalje ostaje neizvjesnim. Bijela kuća je u petak izdala preporuku svim američkim državljanima da napuste Ukrajinu unutar 48 sati. Američki dužnosnici izjavili su kako je invazija moguća u bilo kojem trenutku čak i prije završetka olimpijskih igara u Pekingu, dok se u medijima već plasiralo nagađanje o nadolazećoj srijedi kao potencijalnom početku vojnih operacija. Iz SAD-a su već nekoliko puta naglasili kako će zaštititi svoje NATO saveznike, ali i Ukrajinu u slučaju agresije, a kao glavni preventivni instrument zasad ističu sankcije. Strahovi zapada su poduprti razmještanjem 100.000 vojnika i raketnih sustava u blizini ukrajinske granice, u sklopu zajedničke rusko-bjeloruske vojne vježbe, kao i stavljanje u manevarski pogon svih ruski pomorskih flota: crnomorsko-sredozemne, baltičke, sjeverne, tihooceanske te kaspijske. Na uzbunu je također dignut i „Ruski mirovni kontigent“ u Pridnjestrovlju u Moldaviji. 

Radi se o jednoj od najvećih kriza još od doba Hladnog rata i Kubanske krize. Moguće sankcije Rusiji zasad ne nailaze na plodno tlo kao metoda pregovora jer Europa u velikoj mjeri ovisi o ruskom plinu. Njemačka i dalje oklijeva oko spornog plinovoda Sjeverni tok 2, a Kijev time nije nimalo zadovoljan. Ukrajina također negoduje zbog klime straha koja tjera investitore, otežava uzimanje kredita i šteti njenoj proizvodnji, a zbog nezadovoljstva mogućim ishodima pregovora od strane zapadnih dužnosnika, javlja se i bojazan od novog svrgavanja vlasti u toj zemlji.

akcija-banner

Dobro vrijeme za kupnju zlata

Zaključno, spomenuti kontekst nam može poslužiti kao dobar podsjetnik da su krizne situacije poput regionalnih i svjetskih sukoba, visoke inflacije na globalnoj razini te nestašice energenata itekako mogući scenariji u današnjem svijetu. Iz tog je razloga iznimno važno posjedovati investicijsko zlato u obliku zlatnika i zlatnih poluga kao povijesno dokazanog sredstva zaštite vrijednosti tijekom svih vrsta društvenih destabilizacija, za razliku od držanja fiat novca koji se u takvim periodima često pokazao kao nesigurna opcija.

Cijena zlata, iako trenutno raste, još uvijek je na znatno nižoj razini od njenog apsolutnog povijesnog vrhunca dosegnutog 2020. godine. Mnogi zbog toga smatraju kako je zlato trenutno vrlo podcijenjeno, pogotovo s obzirom na činjenicu da je od tada do danas količina novog novca u optjecaju znatno povećana, što je potaknulo visoku inflaciju kojoj svjedočimo. Ukoliko dođe do velikog rasta cijene zlata, što mnogi očekuju, to bi značilo da je sada odlično vrijeme za kupnju zlatnika i zlatnih poluga.

Autor:

Centar Zlata

Napomene:

  1. Svaka referenca na ovoj stranici na “Centar Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
  2. Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!