Najnoviji službeni podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako je godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u srpnju 2023. godine iznosila 7.3%, čime je blago usporila s prethodnih razina. Radi se o službenom podatku koji služi kao glavni pokazatelj kretanja cijena, kako donositeljima odluka, tako i medijima koji taj podatak prenose javnosti.

Međutim, jedan drugi podatak koji je nedavno dospio u javnost stavlja pod upitnik službene brojke inflacije. Naime, usporedi li se broj fiskaliziranih računa u Hrvatskoj u srpnju 2022. i u srpnju 2023. godine, ispada da je izdano podjednako mnogo računa – oko 258 milijuna. Istovremeno, iznos na tim računima u srpnju 2023. godine za čak 20% je veći nego u godini prije, iako se radi o praktički istom broju računa, prenio je Jutarnji list. Sličan porast primjetan je kad se usporede računi iz prve polovice kolovoza.

S obzirom na to da se radi o poprilično reprezentativnom uzorku (računi u cijeloj Hrvatskoj tokom cijelog jednog mjeseca), nameće se jednostavno pitanje – je li prava, stvarna stopa inflacije koju građani osjete na svojim novčanicima zapravo 20%, a ne službenih 7.3%?

Kako država mjeri inflaciju?

Službena stopa inflacije mjeri se na temelju prosječne košarice dobara i usluga. Međutim, problem je u tome kako odabrati proizvode i usluge koji ulaze u košaricu te koje im pondere dodijeliti. Baš zbog toga i činjenice da se kriteriji ponekad mijenjaju, službeni indeksi stope inflacije podložni su brojnim manipulacijama. Mogu se birati proizvodi i usluge čije je poskupljenje manje od prosjeka, generalno su jeftiniji ili im je zamrznuta cijena. 

Štoviše, teško je procijeniti prosječnu košaricu dobara i usluga koja bi odgovarala potrošačkim navikama baš svih građana. Neki, primjerice, troše više na gorivo od drugih, drugi pak na hranu, treći na rentu za stan i sl. Poskupljenja koja se odnose na nešto od navedenog znatno će jače pogoditi budžete tih pojedinaca nego što bi se dalo zaključiti kada se gleda prosječna košarica. Tu je i tzv. “shrinkflacija” odnosno činjenica da proizvođači koji prodaju prehrambene proizvode smanjuju dimenzije i gramaže artikala, pritom zadržavajući iste cijene.

Svima je jasno da su cijene u posljednjih par godina znatno porasle, dok realni rast plaća nije ni približno popratio inflaciju. To što je službena stopa inflacije 7.7% ništa nam ne znači kada i sami vidimo da su cijene u prodavaonicama rasle za više desetaka posto, a u nekim slučajevima i udvostručile se. Cijene nekretnina idu kroz plafon, a o sirovinama i materijalima u građevini da ne govorimo. Automobili skuplji, prehrambene namirnice znatno skuplje, u ugostiteljstvu cijene zaokružene, turističke usluge postale prevelik zalogaj čak i za strance; moglo bi se tako nabrajati u nedogled i baš iz tog razloga je svima jasno da brojka od 7%-8% nije relevantna u realnim uvjetima. 

Štediše u tri godine izgubili 25% vrijednosti

Ljudi koji drže novac na banci u obliku štednje, unatoč dobrim namjerama, pokazali su se kao najveći gubitnici u posljednje tri godine. Prema službenim statistikama, oni su izgubili preko 25% vrijednosti svog novca u tri godine. Neslužbeno, vjerojatno i znatno više. Rezultat je to niskih kamata na štednju koje su se ugl. kretale oko 0.02%, dok se inflacija kretala u razmjerima koje smo opisali. Dakle, bankovnom štednjom nije se ništa uštedilo, niti zaradilo od kamata. S druge strane, oni koji su prije tri godine kupili zlatne poluge ili zlatnike, u plusu preko 30%, a da su to učinili 2018., imali bi prinos viši od 70%. 

Investicijsko zlato se povijesno pokazalo kao najefikasniji oblik dugoročne štednje, osobito tijekom svih oblika financijskih, gospodarskih i društvenih kriza, uključujući visoku i hiperinflaciju. Tijekom posljednjih 20 godina, cijena zlata porasla je za više od 420% gledano u eurima, a za vrijeme velike financijske krize od 2007. do 2011. preko 175%. 

Ovo je osobito važno u kontekstu činjenice da se u Njemačkoj trenutno kuha ozbiljna recesija koja se počela osjećati i u Nizozemskoj, Švedskoj i drugim jakim europskim ekonomijama te je pitanje kada će se preliti i na nas. SAD bi se mogao suočiti s recesijom krajem ove ili početkom sljedeće godine, dok Kina istovremeno ima problema s deflacijom. Ako dođe do ozbiljnije svjetske krize, vrlo je izgledno da će se još veći broj investitora početi okretati zlatu kao tradicionalnom instrumentu zaštite vrijednosti tijekom nesigurnih vremena, što će rezultirati rastom njegove cijene.

Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:

 

 

O autoru:

Josip Kokanović, mag. oec.

Josip Kokanović operativni je direktor Centra Zlata i vodeći stručnjak za plemenite metale u Hrvatskoj. Kokanović je i istaknuti financijski stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u financijskoj industriji te kolumnist i čest gost predavač specijaliziran za teme ulaganja i financijske pismenosti.

 

Prvi saznajte najnovije vijesti s tržišta plemenitih metala!

Prijavite se na naš besplatni newsletter i ostanite u toku s novostima s tržišta i analizama naših stručnjaka.

Newsletter se u pravilu šalje jednom tjedno, a u bilo kojem trenutku se možete odjaviti. Ostavljanjem Vaše e-mail adrese pristajete na primanje informativnih i promotivnih poruka od strane Centra Zlata. *

 

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.