Jedno od najčešćih nedoumica koje novi ulagači u zlato imaju odnosi se na razliku između burzovne cijene zlata i cijene zlatnih poluga i zlatnika u fizičkom obliku.  Primjerice, cijena jedne unce zlata na burzama može biti nekoliko posto niža nego kupovna cijena fizičke poluge od jedne unce kod trgovca poput Centra Zlata.

U ovom članku objasnit ćemo što je burzovna cijena, kako se određuje te zašto se zapravo razlikuje od kupovne ili otkupne cijene proizvoda.

Što je burzovna cijena zlata?

Burzovna cijena zlata često se naziva i spot cijenom. Spot cijena označava trenutnu cijenu po kojoj se trguje, za razliku od terminske cijene koja označava prognozu buduće cijene. Burzovna (spot) cijena zlata izražava se u valuti po troy uncama (31.1035 grama) čistog 99.99-postotnog tj. 24-karatnog zlata. Troy unca koristi se za plemenite metale i ona nije istovjetna imperijalnoj unci koja iznosi 28.35 grama i koja se koristi kao jedna od glavnih mjera za masu u SAD-u. 

Dakle, ako bismo, primjerice, otvorili grafikon burzovne cijene zlata i uočili da je spot cijena zlata 1863.2 eura po unci, to bi značilo da 31.1035 grama čistog zlata trenuatčno iznosi 1863.2 eura. 

Međutim, nitko ne može fizički kupiti zlato po ovoj cijeni jer se radi o cijeni zlata koje još nije izrudareno, rafinirano, transportirano itd. Radi se o istom principu kao i sa cijenom nafte ili cijenom pšenice. Ne možemo točiti gorivo po tržišnoj cijeni sirove nafte, a isto tako ne možemo kupovati kruh po burzovnoj cijeni pšenice. 

Burzovna ili spot cijena zlata služi za trgovanje financijskim izvedenicima poput ETF-a gdje ulagač ne dolazi u doslovan fizički posjed same robe, već ulaže u fond koji posjeduje zlato i investira u terminske ugovore na zlato. Nadalje, distributeri investicijskog zlata koriste burzovnu cijenu zlata kao osnovu za izračun cijene zlatnika i zlatnih poluga, no oni u cijenu također moraju uračunati i druge troškove, što ćemo podrobnije objasniti u nastavku.

Kako se određuje burzovna ili spot cijena zlata?

Većina dnevnog prometa na svjetskom tržištu zlata odvija se na londonskom tržištu “preko šaltera” (eng. over-the-counter ili OTC). Sudionici ovog tržišta osnovali su posebno udruženje pod nazivom London Bullion Market Association (LBMA) kako bi osigurali standarde kvalitete poluga i kovanica kojima se trguje. LBMA obuhvaća veliki dio najvećih globalnih rafinerija i kovnica plemenitih metala, a poluge koje dolaze s LBMA certifikatom vrlo su cijenjene i prihvaćene svugdje u svijetu. 

LBMA svaki dan konsenzusom određuje tzv. “London Fix” burzovnu cijenu koja se temelji na cijeni terminskih ugovora na zlato, kao i na obujmu fizičke razmjene s trenutnom isporukom. Važno je napomenuti da se burzovna cijena zlata doslovno mijenja iz minute u minutu te da može blago varirati na različitim tržištima (osim London OTC-a, tu su i američki COMEX, kineski SGE i drugi).

Zašto se kupovna cijena proizvoda razlikuje od burzovne?

Kao što smo spomenuli, burzovna cijena odnosi se na cijenu neobrađenog zlata i koristi se za financijske izvedenice zlata odnosno nefizičko “papirnato” zlato poput ETF-ova. Iako su ETF-ovi vezani uz zlato, ulaganje u takve fondove podrazumijeva, primjerice, plaćanje poreza na kapitalnu dobit, što se uvelike razlikuje od ulaganja u fizičko zlato na koje se ne plaća nikakav porez.

Kada je u pitanju fizičko zlato, rudarska kompanija mora nabaviti i održavati mehanizaciju i alate potrebne za rudarenje, kao i plaćati svoje radnike i druge troškove poslovanja. Iz tog razloga oni moraju prodavati izrudareno zlato po određenoj cijeni kako bi pokrili troškove i ostvarili profit. Potom u igru ulazi kovnica zlata koja također ima troškove nabave i održavanja postrojenja, procesa rafiniranja, plaće radnika i ostale poslovne troškove. Oni također moraju zaračunati svoju maržu. Jednom kada je zlato istopljeno i oblikovano u poluge ili kovanice, priča se nastavlja. 

Trgovci zlatom nabavljaju zlatne poluge i zlatnike od kovnica. Investicijsko zlato potrebno je osigurati, transportirati, skladištiti, prodati i dostaviti, a sve to opet iziskuje svoje troškove. Iz tog razloga, cijena investicijskog zlata kojeg kupujete kod trgovaca uvijek će na koncu biti barem nekoliko posto iznad burzovne spot cijene. 

Ipak, ulagači koji gledaju na dugi rok, ni najmanje se ne bi trebali zamarati s ovih nekoliko posto marže. Investicijsko zlato u posljednjih dva desetljeća ima prosječni godišnji prinos od preko 8%, gledano u eurima. Cijena zlata u posljednjih pet godina narasla je preko 72%, u posljednjih dvadeset godina 468%, a u zadnjih pedeset godina više od 5500%. Oni koji ulažu zlato na dugi rok, ne samo da čuvaju vrijednost svoje ušteđevine, već ostvaruju i pozamašan prinos.

Zaprati naš Telegram kanal i ostani u toku putem linka: https://t.me/centarzlata 

Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:

 

 

 

Prvi saznajte najnovije vijesti s tržišta plemenitih metala!

Prijavite se na naš besplatni newsletter i ostanite u toku s novostima s tržišta i analizama naših stručnjaka.

Newsletter se u pravilu šalje jednom tjedno, a u bilo kojem trenutku se možete odjaviti. Ostavljanjem Vaše e-mail adrese pristajete na primanje informativnih i promotivnih poruka od strane Centra Zlata. *

 

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.