Američki dolar (USD) je već gotovo cijelo stoljeće najvažnija i najtrgovanija valuta na svijetu. Po podacima Banke za međunarodna poravnanja (BIS), koja periodično vrši procjene prometa na globalnom valutnom tržištu, dolar sudjeluje u 40-45% ukupne vrijednosti svih transakcija na svijetu, a slijedi ga euro, s udjelom od približno 16%. Zbog važnosti i ugleda američkog dolara u svijetu, mnogi ga smatraju modernom zamjenom za zlato.
Svjetska rezervna valuta
Budući da se dolarom ne trguje samo u SAD-u, nego je omiljeno sredstvo plaćanja u međunarodnoj razmjeni diljem svijeta, ova valute se smatra glavnom svjetskom rezervnom valutom. Cijena gotovo svih energenata i sirovina kao što je nafta izražava se upravo u dolarima, a cijena crnog zlata čak djelomično ovisi o tečaju USD. Naime, kad je američki dolar jak, cijena nafte je u pravilu niska, a kad dolar slabi, cijena nafte ima tendenciju rasti. Slična povezanost se može uočiti i kada je u pitanju zlato, srebro, željezo, bakar, poljoprivredni proizvodi i sl.
Osim što je najčešća valuta u transakcijama, američki dolar čini većinu deviznih rezervi država diljem svijeta. Po službenim podacima Međunarodnog monetarnog fonda (IMF), dolar čini čak 63% ukupnih svjetskih deviznih rezervi, euro 20%, a sve ostale valute valute na svijetu, uključujući švicarski franak, britansku funtu, japanski jen, kineski yuan, zajedno čine samo 17% deviznih rezervi.
Status najvažnije svjetske valute i zamjene za zlato američki dolar je stekao nakon Drugog svjetskog rata, kada je dogovoren novi svjetski monetarni poredak, takozvani Bretton Woods sustav. U tom sustavu, sve svjetske valute su bile zamjenjive za američki dolar, a dolar je bio vezan za zlato, što znači da je američka valuta praktički preuzela funkciju zlata u globalnoj ekonomiji.
Je li američki dolar dobra zamjena za zlato?
Iz perspektive država i njihovih centralnih banaka, možda je bolje da se globalni financijski sustav temelji na dolaru. Naime, čuvanje i slanje dolara diljem svijeta je jeftinije i praktičnije nego čuvanje i slanje velikih količina zlata. Američko zlato u famoznom Fort Knoxu čuva čak 30.000 vojnika, a ostale države također imaju značajne troškove čuvanja vlastitih zlatnih rezervi. Kada su u pitanju nacionalne devizne rezerve u dolarima ili ostalim rezervnim valutama, sve što je potrebno je nekoliko računa otvorenih kod važnih svjetskih financijskih institucija, kojima može upravljati mali broj kvalificiranih ljudi.
Osim toga, Federalne rezerve (američka centralna banka) u ovakvom sustavu mogu kontrolirati količinu dolara u optjecaju, čime mogu pozitivno utjecati na američki, ali i globalni gospodarski rast.
No što je s običnim građanima? Je li za pojedince američki dolar dobra zamjena za zlato? Nažalost ne.
Osim što u SAD-u građani svoju životnu ušteđevinu štede u dolarima, to rade i građani mnogih drugih zemalja, koji nemaju povjerenje u vlastitu valutu. Takva praksa se pojavljuje i u srednjoeuropskim zemljama, samo što u Europi građani u pravilu štednju drže u eurima, a ne u dolarima. Iako su euro i američki dolar stabilnije i sigurnije valute od većine drugih valuta na svijetu, one također kontinuirano gube na vrijednosti, zbog čega ušteđevina običnih građana polagano propada.
Od 1971. godine, kada je napušten zlatni standard, kupovna moć američkog dolara pala je za više od 95%. To znači da ono što je tada koštalo 100$, danas košta približno 2000$. Kamata koju bi se dobilo na štednju u dolarima ili bilo kojoj drugoj valuti u posljednjih pedesetak godina ne bi bila dovoljna za nadoknaditi pad vrijednosti novca, što znači da štednja u posljednjim desetljećima nije bila dobra financijska odluka. Pad vrijednosti novca ekonomisti nazivaju inflacija, a inflaciju mnogi smatraju neformalnim porezom, pomoću kojeg država i elite uzimaju kapital od srednjeg sloja i stavljaju ga u vlastite džepove.
Budući da državi uvijek treba više novca za vlastite potrebe, gotovo je sigurno da niti jedna centralna banka na svijetu neće uspjeti dugoročno spriječiti inflaciju, što znači će štednja u bilo kojoj papirnoj valuti, uključujući američki dolar, i u budućnosti biti neisplativa.
Zlato ostaje najsigurnija investicija
Fizičko zlato se u posljednjih pedesetak godina pokazalo kao mnogo stabilnija “valuta” od američkog dolara. Naime, cijena zlata je 1971. godine bila približno 44$ po unci, a u trenutku pisanja teksta iznosi približno 1300$ po unci. To znači da se za gore spomenutih 100$ davne 1971. godine moglo kupiti 2,27 unci zlata. Danas bi to zlato vrijedilo nešto manje od 3000$, što bi bilo više nego dovoljno za kompenzirati učinak inflacije. Budući da će SAD i u budućnosti štampati ogromne količine dolara bez pokrića, a količina zlata na raspolaganju čovječanstvu će i dalje biti relativno stabilna, nije realno za očekivati da će američki dolar ili bilo koja druga valuta ikad postati adekvatna zamjena za zlato, barem po pitanju očuvanja vrijednosti životne ušteđevine.
Kada je u pitanju ulaganje u zlato, najbolje je kupiti investicijsko zlato u obliku zlatnih poluga ili zlatnika. Takvo zlato je u cijeloj Europskoj uniji oslobođeno PDV-a i poreza na kapitalnu dobit, a svojim vlasnicima osigurava neovisnost o stabilnosti vlastite banke, države ili čak globalnog gospodarskog sustava. U periodima političkih kriza i gospodarskih recesija cijena zlata raste još više, jer upravo tada veliki broj pojedinaca, firmi pa čak i država shvati da je papirni novac nesiguran.
Autor:
centarzlata.com
Napomene:
- Svaka referenca na ovoj stranici na “Centar Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
- Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
__
Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!
