Uvođenje eura neće spasiti štednju od inflacije, ali postoji dobro rješenje

Uvođenje eura u Republici Hrvatskoj zakazano je za 1. siječanj 2023. godine. Fiksni tečaj konverzije određen je i iznosi 7.5345 kuna za jedan euro, a dvojni optjecaj trajat će od 1. do 14. siječnja 2023. Uvođenje eura označit će odlazak u povijest još jedne fiat valute, u ovom slučaju – hrvatske kune.

Hrvatska će tako postati 20. članica eurozone, monetarne unije čiju monetarnu politiku predvodi ESB (Europska središnja banka). Jedan od glavnih ciljeva ESB-a jest držanje inflacije europodručja pod kontrolom. Međutim, uvođenje eura u Hrvatskoj dolazi u pomalo nezgodnom trenutku kada visoka inflacija u eurozoni obara rekorde svih vremena, a mnogi se pribojavaju da polako izmiče kontroli središnje monetarne institucije. Visoka inflacija duboko je problematična pojava jer umanjuje kupovnu moć građana i pritom u potpunosti poništava smisao štednje u fiat valuti.

Uvođenje eura – Može li spasiti štednju od inflacije?

Prošli je mjesec stopa inflacije u eurozoni iznosila 8.9%, što je najviša zabilježena razina otkad postoji eurozona. No, ova mjera računa se kao prosjek stopa inflacija svih članica koje koriste euro i stoga je važno naglasiti da čak 10 od 19 članica ima dvoznamenkastu inflaciju. Hrvatska je također zabilježila visoku stopu od čak 12.1% i prije uvođenja eura, a mnogi smatraju kako će zaokruživanje cijena prilikom uvođenja eura dodatno povisiti razinu cijena u gospodarstvu.

Osim što visoka inflacija naglo smanjuje kupovnu moć, ona također izjeda i štednju građana i ništa se tu ne može promijeniti uvođenjem eura. Iako je ESB nedavno donio odluku dizanja kamatnih stopa s negativne vrijednosti na nulu kako bi se izborio s visokom inflacijom, to nažalost nije dovoljno kako bi učinio štednju isplativom.

Problem je vrlo jednostavno ilustrirati. Ako na bankovnu štednju za neko vrijeme držanja dobijemo kamatu između 0 ili 0.1%, a stopa inflacije istovremeno iznosi 12.1%, mi smo po dospijeću kamata zapravo relativno siromašniji. Držanjem novca u banci tek smo neznatno umanjili učinak inflacije (za primjerice 0.1%), a kupovna moć istovremeno nam je pala za 12% odnosno grubo rečeno, mi smo izgubili 12% vrijednosti u samo godinu dana. Dodajmo tome činjenicu da u Hrvatskoj kućanstva i poduzetni sektor drže preko 371.5 milijardi kuna na depozitima u domaćim bankama i svi oni osjete ovo pozamašno curenje vrijednosti novca.

Ipak, kako ne bismo zapali u paniku i dramatičnu samokritiku, vrlo je važno obznaniti da je visoka inflacija globalni problem i pogađa praktički sve važne svjetske valute. Činjenica ostaje da u kojoj god fiat valuti štedimo, činili to u banci ili ‘u čarapi’, sve novčane štednje gube na vrijednosti. Spasiti nas ne može ni švicarski franak, ni američki dolar, ni japanski jen, ni britanska funta, ni uvođenje eura.

Realna imovina – prava zaštita od inflacije

S obzirom da je štednja u novcu neisplativa na dugi rok zahvaljujući inflacijskim pritiscima, postavlja se pitanje – kako na adekvatan način štedjeti i sačuvati vrijednost svoje ušteđevine? 

Znamo da se uvođenjem eura ništa neće promijeniti, već ćemo samo zamijeniti jednu papirnatu valutu drugom papirnatom valutom koju more jedni te isti problemi. Tu se kao odgovor javlja realna imovina poput plemenitih metala i nekretnina.

Plemeniti metali kao što su zlato i srebro te nekretnine nije moguće stvoriti ni iz čega jer posjeduju intrinzičnu vrijednost koja proizlazi iz njihovih fizičkih svojstava. Iz tog je razloga njihova vrijednost mnogo otpornija na inflaciju i ekonomske nestabilnosti od fiat novca. Realna imovina dugoročno čuva vrijednost i čak donosi određenu razinu prinosa, što je čini vrhunskim oblikom štednje, osobito u kriznim razdobljima.

Nekretnine su popularan oblik štednje u realnoj imovini, no većina štediša ipak si ne može priuštiti kupovinu i održavanje novih nekretnina jer se naprosto radi o prevelikim iznosima koje je potrebno izdvojiti za takav pothvat. S druge strane, plemeniti metali ipak su mnogo pristupačniji instrument za širi spektar ulagača.

Uvođenje eura i štednja u investicijskom zlatu

Investicijsko zlato u obliku zlatnika i zlatnih poluga dolazi u različitim veličinama te u rasponu mase od 1 grama do 1 kilograma, što ga čini dostupnim svima, kako malim, tako i velikim investitorima. Investicijsko zlato pritom je oslobođeno plaćanja poreza, ne iziskuje troškove održavanja, jednostavno je za prenositi te lako za skladištiti. Vrlo je likvidno, što znači da ga je moguće bilo kada i bilo gdje u svijetu vrlo brzo zamijeniti za novac kroz otkup zlata.

Zlato se koristi tisućljećima i tijekom svoje povijesti dokazalo se kao odličan instrument dugoročne zaštite vrijednosti imovine od različitih kriza, kao i propasti fiat valuta, i ne postoji razloga da se ovaj trend ne nastavi i u budućnosti.

U proteklih 20 godina, cijena zlata rasla je u prosjeku za više od 8.6 % godišnje. Ovaj rast nije ujednačen svake godine, no valja napomenuti da su najveći prinosi ostvareni upravo tijekom kriznih perioda od 2008. do 2011. (200%), te 2020. (30%). Mnogi analitičari predviđaju da bi moglo doći do nove globalne recesije unutar 6 do 12 mjeseci, a s obzirom na prva dva ovogodišnja kvartala, čini se da je SAD već zahvatila recesija. S obzirom da je cijena zlata u ovom trenutku podcijenjena, radi se o odličnoj prilici za kupovinu zlata s diskontom i osiguravanje vlastite ušteđevine od nadolazeće krize, kao i očuvanje vrijednosti imovine na dugi rok.

Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:

Imate dodatnih pitanja o ulaganju u zlato? Javite se našim stručnjacima za besplatne konzultacije: