Ulaganje u srebro drugi je najpopularniji oblik ulaganja u plemenite metale, odmah nakon ulaganja u zlato.

Srebro je plemeniti metal koji se tisućama godina koristio kao novac i sredstvo očuvanja vrijednosti diljem svijeta. U prošlosti je većina ljudi upotrebljavala srebro za obavljanje uobičajenih transakcija, dok je zlato bilo u pravilu rezervirano samo za bogatu manjinu. Iz tog je razloga srebro zaradilo nadimak „poor man’s gold“ (hrv. „zlato za siromašne“).

Radi se o metalu kojeg je, nakon zlata, najlakše oblikovati. Srebro je lagano za kovanje i obrađivanje te se može rastezati u tanke listiće i izvlačiti u dugačke žice. Prilično je otporno na koroziju, a zbog najveće električne i toplinske vodljivosti među metalima, ima raznovrsnu primjenu u proizvodnji automobila, mobitela, elektronike, baterija, mikročipova i sl. Gotovo 50% srebra troši se u industrijske svrhe, a čini se sve izglednijim da će potražnja za njim rasti u bliskoj budućnosti.

Ulaganje u srebro – kratkoročna perspektiva

Srebro je u 2019. imalo rast prosječne cijene od 16%, a u 2020. vrtoglavih 47%. Iako je industrijska potražnja pala u 2020. zbog globalne pandemije koronavirusa i mjera zatvaranja, ulaganje u investicijsko srebro naraslo je za 8%, dosegnuvši vrhunac gledano u posljednjih 5 godina. Fizičko ulaganje u srebro na svjetskoj razini  povećalo se s 5.820 tona u 2019. na 7.370 tona u 2020. 

Premda je prosječna razina cijene srebra u 2021. doživjela blagi pad, mnogi analitičari smatraju da je srebro trenutno podcijenjeno što znači da je idealan trenutak za ulaganje. Srebru se u 2022. predviđa značajan rast zbog pojačane potražnje u industriji, posebice u proizvodnji baterija, električnih vozila, 5G-tehnologije i solarnih panela, kao i zbog visoke inflacije te kontinuirane krize opskrbnih lanaca. 

No, kao i zlato, investicijsko srebro potrebno je gledati primarno kao dugoročni tip ulaganja. Iz tog je razloga puno bitnije kako će se cijena srebra kretati u narednim desetljećima, a ne samo u narednoj godini.

Ulaganje u srebro – dugoročna perspektiva

Do 1960.-ih, srebro je vrijedilo 1 američki dolar po unci. 1965., uvođenjem Coinage act-a, ukinuto je kovanje od strane američke vlade što je označilo micanje posljednjih ostataka srebrnog standarda u svijetu. Od tog razdoblja nadalje, cijena srebra dugoročno u prosjeku raste, popraćena gotovo istim faktorima kao i zlato. 

Najvolatilnije cijene postiže u kratkim periodima pri vrhuncima kriza kada je prisutna visoka inflacija, no to ne treba zamarati ulagače čiji je cilj dugoročno očuvanje vrijednosti i sigurnost od inflacije. Srebro stoga ima visoki potencijal za rast u dugom roku, a mnogi smatraju da se radi o većem kapacitetu nego što je slučaj sa zlatom. Ukoliko dođe do povećanja cijene srebra na 50$ i više po unci, kako mnogi očekuju, to bi moglo donijeti značajan prinos investitorima u ovaj plemeniti metal. 

Oblici ulaganja u srebro

U srebro se može ulagati na nekoliko načina. Kada je u pitanju ulaganje putem ETF-ova (pasivnih fondova) i dionica rudarskih kompanija, tu se kao i kod sličnih oblika ulaganja u zlato, javljaju brojni rizici. Fondovi ne donose jednak prinos kao držanje investicijskog srebra i uglavnom zahtijevaju naknade, dok uspješnost dionica rudarske kompanije uvelike ovisi o njihovoj poslovnoj politici te gospodarskoj i financijskoj situaciji što može rezultirati gubicima odnosno smanjenim prinosom za investitora. 

Što se tiče nakita, tu se kao glavni nedostatak ističe njegova cijena u koju su uračunati trošak izrade i marža. To u prijevodu znači da je potrebno izdvojiti veća sredstva, a za uzvrat dobijemo manje srebra. Iako nakit ima svoju sentimentalnu i estetsku funkciju, ne radi se o adekvatnom obliku ulaganja kada je u pitanju dugoročno očuvanje vrijednosti.

Kao najsigurniji,najisplativiji i najpristupačniji oblik ulaganja u srebro, dakako se ističe investicijsko srebro u obliku srebrnjaka i srebrnih poluga. Njegova cijena po gramu izrazito je povoljna jer nije potrebno mnogo obrade kao u slučaju nakita. Srebrnjaci mogu posjedovati kolekcionarsku vrijednost pa stoga vrijede više nego što nalaže sama spot cijena metala.

Investicijsko srebro – prednosti ulaganja

Investicijsko srebro u vidu srebrnjaka i srebrnih poluga čistoće 99,9%, dostupno je svima, osobito malim ulagačima jer je njegova cijena višestruko manja od cijene zlata. To ga ujedno čini vrlo likvidnim što znači da ga je moguće u vrlo kratkom roku zamijeniti za novac bilo gdje u svijetu. Relativno je lako za prenositi i skladištiti te izrazito otporno na koroziju. Pored toga, investicijsko srebro služi za zaštitu vrijednosti tijekom inflacijskih perioda kada među ostalim, rast njegove cijene značajnije nadmašuje rast cijene zlata. 

Tu je za investitore vrlo bitno naglasiti važnost često spominjanog omjera zlata i srebra. Zlato i srebro ne kreću se uvijek u tandemu, no obično nakon velikih odstupanja, dolazi i do velikih korekcija. Kada se omjer značajnije pomakne u korist zlata, hipotetski investitor može očekivati posljedični rast cijene srebra koji će relativno stabilizirati omjer. Prije nego što srebro naraste, hipotetski investitor može prodati zlato i kupiti srebro. Cijena srebra zatim raste i gura omjer značajnije u svoju korist. Investitor tada prodaje srebro i profitira, kupujući veću količinu zlata od one s kojom je inicijalno krenuo. Ipak, u danom scenariju ne treba zaboraviti činjenicu da se na investicijsko srebro plaća PDV-a što može umanjiti ukupnu profitabilnost.  

Investicijsko srebro pruža nezavisnosti od financijskog sustava i fiat valuta te se može koristiti kao imovina za diverzificiranje rizika portfolija. Iz svih tih razloga, ono je, slično poput investicijskog zlata, jedno od najefikasnijih oblika dugoročne štednje, očuvanja vrijednosti i ostvarivanja prinosa. 

Ukoliko vas zanima ponuda investicijskog srebra po najboljim cijenama u Hrvatskoj, kliknite OVDJE.