18.07.2022.

Cijena zlata je u trenutku pisanja ovog članka u padu i trenutno iznosi 1.693.26 eura po unci u usporedbi s 1.753.66 eura od prije točno mjesec dana. U isto vrijeme cijena srebra pala je s 20.66 eura po unci na trenutnih 18.63 eura po unci.

Glavni razlog ovog pada jest dizanje kamatnih stopa u SAD-u. Prema izjavama dužnosnika američkog Sustava federalnih rezervi, na sastanku koji će se održati s 26. na 27. srpnja, možemo očekivati povećanje kamatne stope za 75 postotnih bodova. Razmišljalo se čak i o povećanju za cijeli postotni bod zbog novih podataka o stopi inflacije koja je u SAD-u za lipanj iznosila vrtoglavih 9.1%, no čini se da se od toga ipak odustalo jer bi takvo povećanje moglo dodatno usporiti gospodarstvo. 

Nadalje, zbog dizanja kamatnih stopi, sve je veća potražnja za američkim dolarom i američkim trezorskim zapisima koji sada nose veći prinos, što zauzvrat negativno utječe na potražnju za plemenitim metalima poput zlata i srebra. Američki dolar sada je na najjačoj poziciji u posljednja dva desetljeća i gotovo je izjednačen s eurom.

Dizanje kamatnih stopa ograničeno kao instrument borbe protiv inflacije

Očekuje se da će Fed do kraja godine dignuti kamatne stope na razinu od 3,4%. No djelovanje Fedove monetarne politike ograničeno je jer SAD mora voditi računa o poskupljenju zaduživanja kupovinom državnih obveznica, što bi dodatno moglo opteretiti američku ekonomiju i izazvati stagnaciju gospodarstva. Drugim riječima, veće kamatne stope i skuplje zaduživanje znači usporavanje ekonomije. U situaciji kada svijetu već prijeti globalna recesija, visoka inflacija i nestašica energenata, otežano isplaćivanje dugova moglo bi doista postati uvodom u stagflacijsko-dužničku krizu.

Na europskom kontinentu situacija je drugačija, ali ništa utješnija. U ESB-u su sramežljivi kada je u pitanju dizanje kamatnih stopa, što znači da ovaj tjedan na sastanku dužnosnika te institucije možemo očekivati povećanje od 0.25%. Plan je do kraja rujna podići ukupnu kamatnu stopu do 0% ili malo iznad. U međuvremenu, visoka inflacija neometano divlja i razdire kupovnu moć i štednju građana. 

Monetarne institucije nažalost u svojim rukama nemaju instrumente koji bi im omogućili stavljanje inflacije pod kontrolu. Dizanje kamatnih stopa, kako zasad stvari stoje, neće izvesti taj trik. Činjenica jest da je u posljednje dvije godine previše dolara i eura „helikopterski“ bačeno u optjecaj kako bi se izborilo s pandemijom koronavirusa i mjerama zatvaranja. Veliku količinu monetarne mase trebali su pokriti nikad ostvareni gospodarski oporavak i rast gospodarstva do kojeg praktički nije došlo. Umjesto toga, dobili smo rat u Ukrajini, visoku inflaciju, prehrambenu  i energetsku krizu te vrlo izglednu svjetsku recesiju.

Plemeniti metali su podcijenjeni – idealna prilika za kupnju?

U svakom slučaju, negativna korelacija između kamatne stope i cijene zlata ističe se samo u kratkom roku jer dugoročno cijena zlata, kao i cijena srebra, u pravilu raste, a to je i najbitnije za one koji žele sačuvati vrijednost svoje ušteđevine na dugi rok. Ipak, radi jasnoće, treba napomenuti da investitori u plemenite metale unaprijed anticipiraju povećanje kamatnih stopa, tako da je ono već ugrađeno u cijene i prije samog povećanja. U onom trenutku kada spomenuta politika stupi na snagu, cijene plemenitih metala zapravo se počinju oporavljati, a ne padati.

Pored toga, cijene zlata i srebra u ovom su trenutku podcijenjene, a to se može vidjeti ako ih, primjerice, stavimo u omjer s količinom dolara na tržištu prije 20 godina i danas. Neki stručnjaci, koristeći ovu usporedbu, došli su do zaključka da su plemeniti metali podcijenjeni za više desetaka puta. 

Mnogi smatraju da je upravo sada idealna prilika za kupnju jer su plemeniti metali poput srebra i zlata otporni na sve vrste društvenih i ekonomskih poremećaja, bilo da je riječ o visokoj inflaciji, globalnoj recesiji ili bilo kakvoj drugoj nestabilnosti. Štoviše, na primjeru zlata mogli smo vidjeti 200%-tni rast cijene u tri recesijske godine nakon 2008., kao i 30%-tni rast cijene tijekom 2020. Postavlja se pitanje koliki bi taj rast mogao biti kada nastupi svjetska recesija te koliko su zlato, i općenito plemeniti metali, trenutno podcijenjeni u odnosu na buduću cijenu? 

Autor:

Centar Zlata

Napomene:

  1. Svaka referenca na ovoj stranici na “Centar Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
  2. Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.

—

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!