27.3.2023.

Prema podacima Centra Zlata, potražnja za zlatom u Hrvatskoj u snažnom je porastu. Uzrok tome jest bankovna kriza u svijetu i prateća neizvjesnost koja je uzdrmala financijska tržišta u posljednjih nekoliko tjedana. Cijena zlata prošli je tjedan premašila 2,000.00 dolara, odnosno 1,880.00 eura po unci nakon što je došlo do kolapsa nekoliko američkih banaka te tankog spašavanja Credit Suissea. Cijena zlata time se iznenadno približila povijesnom vrhuncu od 2,075.00 dolara po unci kojeg je dosegla početkom ožujka prošle godine nakon ruske invazije na Ukrajinu. 

Iako se sada stabilizirala na blago nižoj razini, ovakva reakcija cijene zlata tipična je jer investitori smatraju zlato tradicionalnim oblikom zaštite vrijednosti tijekom svih oblika društvenih, gospodarskih i financijskih poremećaja, a rastom potražnje za ulaganjem u zlato, posljedično raste i njegova cijena. Slijedom toga, jasno je da bi daljnji problemi u bankarskom sektoru mogli potaknuti još veći rast zlata.

Bankovna kriza narušila povjerenje štediša

Sigurnost švicarskih banaka dugo se vremena doživljavala kao nešto što se podrazumijeva, međutim, nakon dramatičnog raspleta u Credit Suisseu, mnogi analitičari smatraju da to više nije tako. Držatelji preko 17 milijardi dolara vrijednih obveznica u Credit Suisseu ostali su bez svoje imovine praktički preko noći, dok je banka istovremeno prolazila kroz bolan proces preuzimanja od strane UBS-a. Povjerenje europskih, ali i američkih štediša, u bankovni sustav u ovom trenutku poprilično je uzdrmano nedavnim razvojem događaja. 

Osim propasti Silicon Valley Banka, Signature Banka, Silvergatea te skupog spašavanja regionalne banke First Republic, određeni podaci pokazuju da bi se još američkih banaka, njih oko 186, moglo naći u sličnoj situaciji ukoliko dođe daljnjih šokova i panike na tržištima. Američke državne institucije ovaj su put isplatile depozite posrnulih banaka, no dođe li do domino efekta, to vjerojatno neće biti moguće. 

Kao rezultat krize u bankarskom sektoru, dionice europskih banaka počele su padati. Dionice Deutsche Banka prošli su tjedan u jednom trenutku pale za više od 14%, Commerzbanka za 9%, Credit Suissea, Societe Generalea i UBS-a za više od 7%, Barclay, BNP Paribasa i Raiffeisen Bank Internationala preko 6%, a indeks STOXX koji uključuje 600 europskih banaka krajem tjedna našao se u minusu od 3.5 %. Prema agenciji Moody’s, uz nesigurno gospodarsko okruženje i krhko povjerenje ulagača, kreatori politika neće moći obuzdati situaciju bez ozbiljnih posljedica za banke, a kreditni uvjeti nastavit će slabiti zbog visokih kamatnih stopa i gospodarske stagnacije.

Što očekivati od cijene zlata ove godine?

Posljedica svega ovoga jest da štediše bježe od bankarskog sustava i sve se češće okreću zlatu kao sigurnom utočištu u nesigurnim vremenima. U ožujku ove godine, Centar Zlata bilježi veliki porast potražnje za zlatnim polugama i zlatnicima, a klijenti nam često govore kako su potaknuti vijestima o problemima u bankama. Potražnja za zlatom na visokim je razinama još od početka pandemije, a u tom periodu primijetili smo dva velika skoka potražnje. Prvi je bio netom nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, dok drugi bilježimo sada.

Osim bankovne krize, problem za štediše i ulagače i dalje je visoka inflacija koja, premda je usporila, i dalje izjeda kupovnu moć. Američki Fed nastojao je ublažiti inflacijski pritisak dizanjem kamatnih stopa, no nakon što je kamatna stopa nedavno došla u raspon 4.75-5.00% koji je zapravo svojevrsni plafon, iz Feda su promjenili retoriku i govore tek o manjim korekcijama svojih politika u budućnosti. To je zato što bi daljni veći pomaci kamatnih stopa učinili zaduživanje preskupim i doveli do usporavanja i stagnacije gospodarstva, čime bi se stvorio kontraefekt od željenog. Usporavanje rasta kamatnih stopa koje se osobito odnose na američke državne obveznice također je jedan od faktora koji pozitivno utječe na cijenu zlata jer se ulagači okreću zlatu kao konkurentinijem instrumentu od obveznica. 

Neke od najjačih središnjih banaka na svijetu također u sve većoj mjeri gomilaju zlatne rezerve, dižući time potražnju i cijenu zlata. Prema podacima World Gold Councila, u protekloj godini središnje banke akumilirale su preko 1,136 dodatnih tona zlata. Povrh toga, Rusija je u posljednjih godinu dana povećala svoje zlatne rezerve za preko 31 tonu, a Kina za više od 100 tona.

Temeljem ovoga, Goldman Sachs, druga najveća investicijska banka u svijetu, predviđa rast cijene zlata do 2,100 dolara po unci unutar narednih godinu dana. Za razliku od konzervativnijih procjena, Gareth Soloway, glavni tržišni strateg na Inthemoneystocks.com i verifiedinvesting.com, nešto je optimističniji pa je za Yahoo Finance izjavio kako očekuje da bi se cijena do 2024. mogla pomaknuti i “iznad 3,000.00 dolara… 2024. bit će velika godina za zlato. To će biti godina čudovišta.”

Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:

O autoru:

Josip Kokanović, mag. oec.

Josip Kokanović operativni je direktor Centra Zlata i vodeći stručnjak za plemenite metale u Hrvatskoj. Kokanović je i istaknuti financijski stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u financijskoj industriji te kolumnist i čest gost predavač specijaliziran za teme ulaganja i financijske pismenosti.

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.