12. 1. 2026.
Cijena zlata dosegla je nove, povijesne razine, probivši granice od 3,900 eura i 4,500 dolara po unci. Slična situacija prati i cijenu srebra koja je također postavila nove rekorde – 72 eura odnosno 84 dolara po unci.
Ovi skokovi odražavaju snažnu potražnju investitora za sigurnim utočištima u trenucima globalne nesigurnosti. Analitičari i investitori ističu da trenutne razine cijene zlata i srebra nisu slučajne, već rezultat kombinacije makroekonomskih, političkih i valutnih faktora koji su se u proteklim mjesecima intenzivirali.
Američki Fed mogao bi spustiti kamatne stope ove godine
Jedan od ključnih razloga rekordnog rasta cijene zlata, ali i cijene srebra, jest politika najvažnijih središnjih banaka, osobito američkog sustava Federalnih rezervi. Tijekom proteklih mjeseci tržišta su pomno pratila naznake smanjenja kamatnih stopa i održavanja labave monetarne politike. Niže kamatne stope smanjuju realne prinose na obveznice i druge financijske instrumente, što automatski čini plemenite metale privlačnijom opcijom. Iako zlato i srebro ne nose kamate, njihova vrijednost raste i stoga često dolaze u fokus investitora upravo u vremenima kada su tradicionalni financijski instrumenti poput obveznica manje isplativi.
Osim same monetarne politike, investitori prate i najave o fiskalnim pritiscima i eventualnim promjenama u monetarnoj strategiji. Svaka vijest koja sugerira nesigurnost ili moguću intervenciju u monetarnom sustavu dodatno podiže cijenu zlata i cijenu srebra jer investitori traže siguran način očuvanja imovine. Najnoviji podaci s američkog tržišta rada pokazali su slabiji rezultate od očekivanih, što je podiglo očekivanja o snižavanju kamatnih stopa te doprinijelo slabljenju dolara, posljedično povećavajući potražnju za plemenitim metalima.
Geopolitički rizici i globalna potražnja
Uz monetarnu politiku, geopolitička situacija u svijetu značajno utječe na cijene zlata i srebra. Rast napetosti na Bliskom istoku, politička nesigurnost u Europi i promjene u međunarodnim odnosima potiču investitore da ulažu u imovinu koja može očuvati vrijednost u kriznim trenucima. Zlato i srebro se već se desetljećima smatraju „sigurnim utočištima“ upravo u trenucima globalnih šokova, a posljednjih tjedana svjedočimo povećanom interesu upravo zbog geopolitičkih nesigurnosti – najnoviji primjer toga je Venezuela. Investitori traže imovinu koja nije vezana ni uz jednu određenu državu ili valutu, a zlato i srebro zadovoljavaju upravo tu funkciju.
Globalna potražnja za zlatom dodatno je podržana i kupnjom od strane središnjih banaka, posebice u Aziji i na Bliskom istoku. Kina, Indija i Rusija znatno su povećale svoje rezerve zlata u proteklim godinama, dok se i druge velike ekonomije okreću zlatu kako bi diverzificirale rezerve. Takva trajna institucionalna potražnja stabilizira tržište i omogućuje da cijena zlata ostane na visokoj razini, čak i u razdobljima privremenih korekcija. Slabljenje američkog dolara dodatno pojačava ovaj efekt, jer oslabljen dolar čini zlato povoljnijim za međunarodne kupce, što povećava globalnu potražnju i doprinosi daljnjem rastu cijene.
Jačanje potražnje za srebrom uz istovremeni deficit ponude
Srebro, iako često u sjeni zlata, sve više privlači pažnju zbog svoje dualne uloge. Osim što služi kao plemeniti metal za ulaganje, ono ima i industrijsku primjenu, posebno u proizvodnji elektronike te u sektoru obnovljive energije, što dodatno podupire cijenu na tržištu. Istovremeno, ponuda srebra je već godinama deficitarna i nema naznaka da će se ovaj jaz smanjiti u narednom periodu.
Slabljenje američkog dolara i očekivanja niskih kamatnih stopa povećavaju potražnju investitora za plemenitim metalima kao oblicima zaštite od inflacije. S druge strane, rast globalne potražnje za srebrom u industriji dodatno ograničava dostupnu ponudu na tržištu. Kombinacija investicijske i industrijske potražnje te nedostatne ponude stvara snažan pritisak na cijenu, što je sada dovelo do rekordnih razina u eurima i dolarima.
Što očekivati dalje?
Prognoze za cijenu zlata u 2026. godini i narednim razdobljima ostaju optimistične. Analitičari vodećih financijskih institucija predviđaju da bi cijena zlata mogla dosegnuti nove rekordne razine, potencijalno i preko 5,000 dolara po unci, dok bi cijena srebra mogla preći 100 dolara po unci, a sve ovisi o tome hoće li se nastaviti aktualni trendovi monetarne labavosti i geopolitičke nesigurnosti. Dugoročno gledano, zlato i srebro ostaju sigurne luke za ulagače koji žele zaštititi kapital i diverzificirati portfelj.
U vremenu kada financijska tržišta pokazuju povećanu volatilnost, a geopolitički i ekonomski pritisci rastu, plemeniti metali se ponovno potvrđuju kao ključna imovina koja povezuje sigurnost i stabilnost s dugoročnim potencijalom rasta. S obzirom na aktualne trendove, 2026. godina mogla bi donijeti još jedno poglavlje u povijesti rekordnih cijena plemenitih metala.
Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata i srebra u Hrvatskoj klikom na poveznice:
Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
