Investicijsko zlato je popularan oblik ulaganja među sve većim brojem investitora, kako malih, tako i velikih. Pored toga, mnoge središnje banke diljem svijeta također drže pozamašne količine zlatnih rezervi u svojim strogo čuvanim trezorima. Osobi koja možda nije toliko upućena u aktivnosti poput štednje, investiranja i ulaganja u zlato, nalaže se jednostavno pitanje: zašto je dobro posjedovati zlato?

Kao odgovor na to pitanje, ovdje donosimo pet razloga zašto je posjedovanje zlata mudra odluka za svakog ulagača. 

zlato-slika

Investicijsko zlato dolazi u obliku zlatnih poluga i zlatnika

1. Zlato je oskudno

Za početak, važno je naglasiti da zlato nije moguće stvoriti ni iz čega (ex nihilo) kao što je to slučaj sa fiat novcem. Njegova je ponuda ograničena količinom koju je isplativo rudariti i ponuda zlata na tržištu stoga nikada ne može naglo skočiti kao ponuda novca. 

Mnogi, naravno, nisu upoznati s djelatnošću rudarenja zlata. Riječ je o skupom i kompliciranom procesu pri čemu ne postoji garancija da će se u rudnicima pronaći količina zlata dostatna za pokrivanje troškova poslovanja rudarske kompanije. U trenutku kada rudnici poluče manje količine zlata, kompanije moraju podići cijenu kako bi se održale, što kao posljedica utječe i na tržišnu vrijednost zlata. Ovakva manja, ali stabilna ponuda koja “dolazi na kapaljku”, zajedno s visokom potražnjom, označava održivi rast cijene zlata u dugom roku. Taj je rast u zadnjih 20 godina iznosio oko 8.6% godišnje, u prosjeku.

Kod fiat novca koji je prije više desetljeća bio pokriven u zlatu, a sada nema pokriće ni u čemu, situacija je potpuno drugačija. Njegovi “rudnici” su središnje banke, a ponuda ovisi o monetarnoj politici rečenih institucija. Tijekom razdoblja pandemije imali smo priliku vidjeti kako izgleda tiskanje velike količine “helikopterskog novca” za potrebe spašavanja svjetskog gospodarstva, a sada možemo sjediti i gledati kako gotovo dvoznamenkasta inflacija izjeda vrijednost naše kupovne moći.    

2. Zlato se koristi tisućljećima

Gledajući povijest ljudske civilizacije, možemo primijetiti kako je zlato bilo prisutno u de facto svim kulturama i epohama, od drevnog Egipta, Mezopotamije, Indije, Kine, starih civilizacija u Americi, Grčke, Rima, srednjovjekovne Europe pa sve do našeg suvremenog doba. Kontinuitet uporabe zlata i njegovog univerzalnog prihvaćanja kao poželjne vrijednosti možemo povezati s Lindyjevim efektom kojeg je 1964. ustanovio američki intelektualac i autor, Albert Goldman, pišući za popularni američki časopis “The New Republic”. Lindyjev zakon nalaže da što neka pojava ili ideja dulje traje, to je vjerojatnije da će nastaviti trajati i u budućnosti.

Zahvaljujući upravo ovoj karakteristici, zlato se na poseban način ističe među svim drugim oblicima ulaganja, izuzev možda nekretnina. Zlato je jedno od tek nekolicine vrsta imovine čiji tijek možemo jasno pratiti otkad postoji civilizacija. Iz tog razloga, može se reći da pouzdano znamo da će zlato zadržati svoju vrijednost u dugom roku i u budućnosti.

3. Zlato vrijedi i kad valute propadaju

Postoji još jedan fenomen koji također prati čovječanstvo kroz različita razdoblja zapisane povijesti, a radi se o visokoj inflaciji i nerijetko, kolapsu valute. Tome su na isti način svjedočili ljudi u drevnom Egiptu, na Bliskom Istoku, u drevnoj Kini i srednjovjekovnoj Europi, a ni mi danas nismo izuzetak. Većina od oko 800 svjetskih fiat valuta u povijesti (njih preko 620), u nekom je trenutku doživjelo krah ili je jednostavno bilo ukinuto političkim dekretom. 

usporedba-zlatni-papirni-novac

Zlato je prikladnije za dugoročnu štednju od papirnatog novca

Zlato je, s druge strane, nadživjelo sve spomenute valute, čuvajući svoju vrijednost u dugom roku unatoč svim društvenim i gospodarskim krizama. Uzmimo na trenutak primjer austrijske krune od prije jednog stoljeća; papirnate krune danas ne vrijede apsolutno ništa, no kovane zlatne krune vrijede još više nego tada. Temeljem toga i brojnih drugih primjera, možemo reći kako se zlato povijesno dokazalo kao sigurno utočište očuvanja vrijednosti za razliku od ostalih, kudikamo rizičnijih oblika štednje i ulaganja.

4. Zlato je oslobođeno poreza

Mnoge će iznenaditi činjenica da su kupovinom investicijskog zlata oslobođeni plaćanja bilo kakvih poreza kao što je PDV-a ili porez na kapitalnu dobit, i to bez ikakvih vremenskih ograničenja. Ovakva praksa na snazi je još otkad smo stupili u EU, a ona znači da sva zarada od ulaganja u investicijsko zlato ostaje u rukama investitora. 

Investicijsko zlato u vidu zlatnika i zlatnih poluga po tome se ističe od drugih vrsta ulaganja. Bilo da je riječ o nekretninama, dionicama, investicijskim fondovima i nizu drugih oblika investiranja, ulagač se suočava s nepresušnom gomilom nameta, poreza, različitih naknada, amortizacije i drugih troškova, ovisno o vremenskom razdoblju i o tome u što je uložio. Nasuprot tome, vlasnik zlata oslobođen je svih briga ove vrste. 

5. Zlato je neovisno od financijskog sustava i države

Za razliku od mirovinskih fondova, štednje u bankama i sl., posjedovanje fizičkog zlata stavlja štedišu van kontrole velikih sustava i daje mu dozu anonimnosti i neovisnosti. To je važno, ponajprije zato što fiat valute dugoročno gube vrijednost, različita gospodarska i financijska tržišta prolaze kroz faze uspona i padova, a pojačana digitalizacija može značiti nadzor nad svakom transakcijom u običnoj valuti, kao i mogućnost njezine blokade. Logičan je korak svakog racionalnog pojedinca potražiti zaštitu i slobodu od nesigurnosti i rizika koje takve okolnosti sa sobom nose.

Zlato je i vrlo likvidna i prenosiva imovina, što znači da ju je jako jednostavno zamijeniti za novac bilo gdje u svijetu po aktualnom tečaju. To osigurava vlasniku zlata visoku razinu slobode koju teško može imati s nekim drugim oblicima imovine.

Gdje kupiti investicijsko zlato?

Nije nužno da investicijsko zlato bude jedini oblik imovine kojeg netko posjeduje, ali je svakako poželjno da barem neki dio imovine bude u žutom plemenitom metalu kako bi štediša sačuvao vrijednost svoje imovine u dugom roku, osobito tijekom nesigurnih vremena. Iako se svijet trenutno nalazi pred pojačanim turbulencijama, pozitivna je stvar što je cijena zlata i dalje relativno podcijenjena, što znači da ga možemo kupiti po izrazito povoljnoj cijeni.

Ako se pitate gdje kupiti investicijsko zlato u vidu zlatnika i zlatnih poluga, onda ste na pravom mjestu. Centar Zlata središnje je mjesto za kupnju i prodaju investicijskog zlata i srebra u Republici Hrvatskoj. Kao vodeći hrvatski distributer poluga i kovanica od plemenitih metala, Centar Zlata broji preko 50,000 zadovoljnih korisnika. 

Ovlašteni smo distributer poznatih europskih talionica poput austrijske Münze Österreich, švicarske Argor-Heraeus, njemačke Heimerle+Meule te Hrvatske kovnice novca. U našoj ponudi možete pronaći zlatnike i zlatne poluge u rasponima mase od 1 grama do 1 kilograma, čime je omogućena dostupnost svakom investitoru, bilo malom ili velikom. 

Poslovnice Centra Zlata nalaze se u Zagrebu i Rijeci (adrese se nalaze na poveznici), a kupnju možete obaviti i putem naše web-stranice. Za sve informacije, savjete i upite dostupni smo putem telefona  01 3000 783 i maila [email protected].

Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:

 

 

O autoru:

Josip Kokanović, mag. oec.

Josip Kokanović operativni je direktor Centra Zlata i vodeći stručnjak za plemenite metale u Hrvatskoj. Kokanović je i istaknuti financijski stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u financijskoj industriji te kolumnist i čest gost predavač specijaliziran za teme ulaganja i financijske pismenosti.

 

Prvi saznajte najnovije vijesti s tržišta plemenitih metala!

Prijavite se na naš besplatni newsletter i ostanite u toku s novostima s tržišta i analizama naših stručnjaka.

Newsletter se u pravilu šalje jednom tjedno, a u bilo kojem trenutku se možete odjaviti. Ostavljanjem Vaše e-mail adrese pristajete na primanje informativnih i promotivnih poruka od strane Centra Zlata. *

 

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.