Jedan od najvažnijih razloga korištenja metala kao novca u povijesti je prednost takvog materijala pred ostalim koji su starim civilizacijama bili na raspolaganju. Predmeti od drveta, kamena, biljaka, gline i sl., mogu se slomiti, izgoriti i na druge načine s vremenom izgubiti svoja svojstva. Ako se predmet od metala ošteti ili slomi, samo ga treba rastaliti i vratiti u prvobitni oblik. Dakle, u obzir dolaze samo metali – aluminij, bakar, željezo, olovo, srebro, zlato, platina i paladij. No od kuda dolazi vrijednost zlata i ostalih metala?

Aluminij nije bio poznat starim civilizacijama pa ga nisu mogli koristiti, a kasnije se ispostavilo da ga u prirodi ima previše da bi mogao biti praktičan materijal za novac. Željezo, olovo i bakar su podložni koroziji, što ih također isključuje kao prikladne za obavljanje funkcije novca. Platina i paladij bi s obzirom na svoja svojstva bili prikladni za čuvanje vrijednosti u obliku novca, no prerijetki su u prirodi, što znači da bi novca u optjecaju uvijek bilo premalo, što bi konstantno uzrokovalo gospodarske probleme.

Otkud dolazi vrijednost zlata?

Dakle, preostaju zlato i srebro. Ovi metali su dovoljno rijetki da ih u rudnicima ne može pronaći svatko tko poželi, a opet dovoljno česti da ih se može pronaći u dovoljnim količinama da služe kao novac u obliku kovanica. Također, količina zlata i srebra koja je na raspolaganju čovječanstvu se stabilno povećava. Naime, ti metali se rudare tisućama godina, pa nova količina koja se rafinira svake godine samo za nijansu poveća raspoloživu količinu. Zbog toga je cijena srebra i zlata stabilnija nego primjerice platine. Razlog zbog kojeg je od ova dva preostala plemenita metala vrijednost zlata veća je to što je zlato u prirodi rjeđe.

U cijeloj povijesti čovječanstva rudnici zlata su proizveli od 165.000 do 185.000 metričkih tona čistog zlata (ovisno o izvoru podataka). Zvuči mnogo, ali ako bi se sve zlato na svijetu stavilo u jednu kocku, ona bi imala dimenzije od približno 20x20x20 metara. Ako bi se sve zlato ikad iskopano rastopilo i stavilo na jedno mjesto, stalo bi (vjerovali ili ne) u tri olimpijska bazena standardnih dimenzija!

Srebra postoji nešto više, 777.000 metričkih tona te ako bi se sve srebro koje čovječanstvo ima na raspolaganju stavilo u jednu kocku, dimenzije bi bile 36x36x36 metara. Zbog toga je vrijednost srebra nešto manja nego vrijednost zlata.

Upravo će rijetkost ovih plemenitih metala osigurati rast njihove vrijednosti u budućnosti. Klasične papirne valute se mogu tiskati u nedogled ako tako odluči država i/ili centralna banka koja ih izdaje. Do pretjeranog tiskanja prije ili kasnije dođe, što uzrokuje hiperinflaciju i potpuno uništenje valuteTrenutni hit na financijskim tržištima – kriptovalute, još je jednostavnije stvoriti. Sve što je potrebno je kopirati kod i stvoriti novu kripotvalutu. Zbog toga će gotovo sigurno sve kriptovalute neslavno završiti. Investicijski dijamanti također nisu dobra investicija, a na ovoj stranici je objašnjeno zbog čega ta investicijska klasa teško može svojim vlasnicima osigurati dugoročno prihvatljiv prinos.

Nekretnine su nešto bolji oblik čuvanja vrijednosti, no njihovo održavanje košta te ih je nemoguće prenijeti na bolju lokaciju u slučaju prirodne katastrofe, rata i sl.

Vrijednost zlata i srebra je trajna te daje idealnu kombinaciju rijetkosti, postojanosti i prenosivosti, što će čovječanstvo uvijek znati cijeniti. Upravo zato će investitori koji svoj kapital u obliku fizičkih poluga navedenih plemenitih metala dugoročno bolje proći nego investitori u bilo koju drugu investicijsku klasu. Kupnja zlatnika ili srebrnjaka visoke čistoće jednako je dobra investicija, budući da im cijena u stopu prati cijenu investicijskih poluga.

Autor:

centarzlata.com

Napomene:

  1. Svaka referenca na ovoj stranici na “Centar Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
  2. Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.

Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!