23.2. 2026.

Cijena zlata trenutno iznosi 4,370 eura odnosno 5,151 dolara po unci, čime je u znatnoj mjeri nadoknadila korekciju kojoj smo svjedočili početkom mjeseca. Glavni pokretači novog uzleta su geopolitičke tenzije i određeni makroekonomski faktori. 

Svjetska tržišta strahuju od rastućih napetosti između SAD-a i Irana koji su sve bliže eskalaciji, otkako je SAD uputio značajan dio mornarice i zračnih snaga prema Bliskom Istoku. S druge strane, povišena inflacija u SAD-u pokazala se otpornijom nego što se mislilo, što stavlja monetarnu politiku u vrlo nezavidan položaj oko daljnjih odluka vezanih za kamatne stope.

SAD sve bliže eskalaciji s Iranom

Prema dostupnim vojnim podacima, Washington je u regiju Bliskog istoka rasporedio gotovo trećinu svoje ukupne mornaričke flote te polovicu svojih zračnih snaga. Ovakva koncentracija vojne moći sugerira da se ne radi samo o demonstraciji sile, već o pripremi za sukob širokih razmjera koji bi mogao trajno destabilizirati globalnu opskrbu energentima i trgovinske rute.

SAD je Iranu postavio rok od 10-ak dana za dogovor o rješavanju dugogodišnjeg nuklearnog spora, a ukoliko se to ne ispuni, prijeti ozbiljna eskalacija. Ovakvi potezi tržišta tumače kao signal ozbiljnih rizika, čak i ako do izravnog sukoba ne dođe. Drugim riječima, strah od blokade Hormuškog tjesnaca kroz koji prolazi gotovo 30% svjetske nafte na dnevnoj bazi te potencijalnog izravnog sukoba velikih sila dovoljan je da stvori značajnu neizvjesnost na globalnom tržištu. Sama mogućnost pogrešne procjene ili incidenta tjera investitore da pribjegnu sigurnim utočištima za očuvanje vrijednosti kapitala.

Zlato je u tom kontekstu ponovno potvrdilo svoj status „sigurne luke“. Cijena zlata se vratila iznad razine od 5,150 dolara odnosno 4,350 eura po unci. U trenucima kada se svijet nalazi, kako poneki analitičari tvrde, “jednu objavu na društvenim mrežama od potpunog kaosa”, investitori masovno bježe iz rizične imovine poput dionica i kriptovaluta. Fizičko zlato, koje nema rizik treće strane odnosno posjeduje otpornost na geopolitičke šokove, postaje jedno od rijetkih utočišta za očuvanje vrijednosti kapitala. 

Visoka inflacija ponovno prijeti 

Geopolitičke napetosti osobito su osjetljive jer se odvijaju u regiji ključnoj za svjetsku energetsku opskrbu. Svaka prijetnja poremećaju u isporuci nafte i plina može podići cijene energenata, a to izravno utječe na cijene svih drugih proizvoda i usluga. 

Rast inflacijskih očekivanja pak povećava atraktivnost zlata kao zaštite od gubitka kupovne moći. U takvom okruženju tržište reagira preventivno, a ne tek nakon što se kriza materijalizira. Upravo je ta anticipativna kupnja doprinijela brzom oporavku cijene zlata nakon kratkotrajnih korekcija.

Istovremeno, američko gospodarstvo bori se s višestrukim izazovima koji izravno utječu na slabljenje dolara i jačanje zlata. Trenutačna razina inflacije u SAD-u pokazuje znakove tvrdokornosti, odnosno sporijeg povratka prema ciljanih dva posto. Iako su prethodni ciklusi monetarnog stezanja dali određene rezultate, temeljni pokazatelji i dalje su iznad željene razine. 

To stavlja američki Fed u nezavidnu poziciju. S jedne strane, prerano popuštanje monetarne politike moglo bi ponovno rasplamsati inflaciju, dok bi predugo zadržavanje visokih kamatnih stopa moglo usporiti gospodarski rast i opteretiti tržište rada. Ta neizvjesnost pogoduje zlatu jer investitori u takvom okruženju traže stabilnost i diverzifikaciju.

Dodatnu složenost donijela je odluka Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država da odbaci ranije uvedene carinske mjere. Ta odluka otvorila je niz pitanja o budućem smjeru trgovinske politike i mogućim novim tenzijama između SAD-a i trgovinskih partnera. 

Trgovinska neizvjesnost često dovodi do poremećaja u globalnim lancima opskrbe, povećava troškove poslovanja i utječe na inflacijska očekivanja. U takvim uvjetima zlato isto tako dobiva na važnosti kao zaštita od sistemskih šokova.

Što očekivati od cijene zlata do kraja 2026.?

Većina velikih investicijskih kuća zadržava pozitivan ton kada je riječ o prognozama rasta cijene zlata do kraja godine. Analitičari ističu da kombinacija geopolitičkih rizika i makroekonomskih izazova stvara snažnu potporu zlatu. Među optimističnijima je UBS, koji je iznio projekcije prema kojima bi cijena zlata u povoljnom scenariju mogla dosegnuti i 6,200 dolara po unci. 

Takva prognoza temelji se na nastavku globalnih previranja, niskim kamatnim stopama te visokoj potražnji središnjih banaka za zlatom. Trenutno raspoloženje na tržištu također naginje prema nastavku povišene potražnje za sigurnom imovinom. 

Čak i u slučaju kratkoročnih korekcija poput one kojoj smo svjedočili ranije ovaj mjesec, mnogi investitori vide periode kada cijene padne kao odličnu priliku za ulaganje sa svojevrsnim “popustom”, budući da dugoročni trend ostaje pozitivan. 

 

Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata i srebra u Hrvatskoj klikom na poveznice:

 

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.