Novi podaci: potražnja za zlatom u velikom porastu u 2025. godini

11. 8. 2025.

Novo izvješće Svjetskog vijeća za zlato pokazalo je da je u drugom tromjesečju 2025. ukupna potražnja za zlatom porasla u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 3% na 1,249 tona, dok je u pogledu vrijednosti skok iznosio preko 45%.

Glavni pokretač bio je nastavak snažnog rasta ulaganja u zlato. Ovaj trend potaknut je geopolitičkom neizvjesnošću, promjenama trgovinskih politika, ali i rastom cijene zlata.

Veliki rast investicijske potražnje za zlatom

Ulaganje u zlato značajno je doprinijelo rastu ukupne potražnje za zlatom u prethodnom tromjesečju. Prvi i drugi kvartal ove godine zajedno čine najsnažniju prvu polovicu godine za investicijsku potražnju još od 2013. godine. Ukupna ulaganja iznosila su čak 477.2 tone, što predstavlja rast od 78% u odnosu na isti period lani. Od toga se na ulaganje u fizičko zlato u vidu zlatnika i zlatnih poluga odnosi 307 tona, što je povećanje od 11% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Na “papirnato zlato” u smislu ETF-ova odnosi se 170 tona.

Potražnja za investicijskim zlatom bila je prilično jaka u Aziji. U Kini je iznosila 115 tona, što je povećanje od 44% u odnosu na isto razdoblje 2024., a zajedno s prvim kvartalom ove godine, 239 tona – najveća razina još od 2013. Rast potražnje u Kini uzrokovala je zabrinutost oko izazova za domaće gospodarstvo, snažan rast cijene i nedostatak sigurne ulagačke alternative. U Indiji je potražnja za zlatnicima i zlatnim polugama, iznosila 46 tona, 7-postotno povećanje u odnosu na prethodnu godinu te osmi uzastopni kvartal rasta. Primijećena je i povećana potražnja na Bliskom istoku, točnije u Iranu kao posljedica inflacije i sukoba – 13 tona od ukupnih 31 tonu u cijeloj regiji, što je ujedno i najveća razina u zadnjih šest godina.

U Europi je potražnja iznosila 28.4 tona ili preko 156% više nego u istom kvartalu 2024., a najviše je tome doprinijela Njemačka, gdje se među investitorima najviše osjeća neizvjesnosti oko ekonomske budućnosti. Pritom je primijećen trend rasta potražnje za lakšim proizvodima poput 1-gramskih, 10-gramskih i 20-gramskih zlatnih poluga. Europsko tržište polako se oporavlja, dok je u SAD-u potražnja u ovom kvartalu bila nešto slabija, samo 9 tona.

Središnje banke nastavljaju gomilati zlato

Središnje banke nastavljaju povećavati svoje zlatne rezerve. Iako je je potražnja sa njihove strane nešto manja u odnosu na isti period lani (211 tona), ostala je na zdravoj razini od 166.5 tona, što je i dalje znatno više od prosjeka (preko 42%) u razdoblju od 2010. do početka rata u Ukrajini 2022. Na usporavanje ulaganja glavni je utjecaj imala relativno visoka cijena zlata u prethodnih godinu dana. 

Nacionalna banka Poljske prednjačila je u kupnji zlata – 19 tona, relativno visoka razina s obzirom da su u prošlom kvartalu povećali rezerve za rekordnih 49 tona. Poljska tako trenutno posjeduje više od 515 tona zlata, što čini gotovo 22% njihovih ukupni deviznih rezervi.

Drugi veliki kupci bili su Azerbajdžan sa 16 tona, Nacionalna banka Kazahstana sa 16 tona, Središnja banka Turske s 11 tona te Narodna banka Kine sa 6 tona, Češka nacionalna banka sa 6 tona, Nacionalna Banka Kirgistana s 4 tone i niz drugih centralnih banaka s po jednom do dvije tone. Kupnje koje nisu službeno prijavljene, prema procjenama Metals Focusa i određenih podataka s terena, iznosile su oko 90 tona, što je oko 54% ukupne potražnje središnjih banaka u ovom kvartalu. 

Prema anketnom istraživanju Svjetskog vijeća za zlato, 95% središnjih banaka očekuje daljnji rast ukupnih svjetskih zlatnih rezervi u sljedećih dvanaest mjeseci, a čak 43% smatraju da će njihove središnje banke biti dijelom tog trenda.

Potražnja za tehnologijom i nakitom bez značajnijih promjena

Potražnja za zlatom u tehnološkom sektoru pala je za 2% u odnosu na isti period prošle godine te iznosi 79 tona. Uzrok toga uveliko se odnosi na nove carinske mjere SAD-a i izvozne restrikcije prema Kini koje su stvorile određeni osjećaj nesigurnosti na tržištu. Ipak, sektori povezani s umjetnom inteligencijom i mikročipovima ostali su robusni u drugom tromjesečju ove godine. 

U smislu obujma, svjetska potražnja za nakitom doživjela je pad od 14% na 341 tonu, iako je u smislu vrijednosti porasla za 21%. Kao glavni uzrok toga navedene su rekordne cijene zlata i pad kupovne moći. Potražnja za nakitom u Aziji uglavnom se smanjila, u Kini na 69 tona (20% manje nego u Q2 2024.), u Indiji na 89 tona (17% manje nego u Q2 prošle godine), dok se u Iranu povećala (12% u odnosu na lani). U SAD-u i EU također je zabilježen pad volumena, ali rast ukupne vrijednosti od preko 30%.

U nastavku godine možemo očekivati nastavak robusne investicijske potražnje

U drugoj polovici 2025. možemo očekivati nastavak umjerenog rasta investicijske potražnje, osobito u pogledu investicijskog zlata odnosno zlatnika i zlatnih poluga. Potražnja za nakitom mogla bi ostati na nešto slabijoj razini, pogotovo ako cijena zlata nastave rasti te ako svjetsko gospodarstvo uđe u fazu usporavanja i stagnacije. 

Potražnja za zlatom u tehnološkom sektoru ovisit će o tarifnim politikama i trgovinskim odnosima velikih svjetskih gospodarstava, uz nastavak snažnog ulaganja u sektoru umjetne inteligencije. Središnje banke mogle bi nastaviti gomilati zlatne rezerve na nešto sporijoj razini u odnosu na prethodnih nekoliko godina. Rudarska proizvodnja mogla bi doseći nove rekorde, dok bi recikliranje zlata moglo usporiti.

Zlato je još jednom afirmiralo svoju ulogu “sigurnog utočišta”

Drugi kvartal 2025. ponovno je dokazao ulogu zlata kao tradicionalnog instrumenta zaštite u nesigurnim vremenima odnosno “sigurnog utočišta” za institucionalne i neinstitucionalne investitore u ambijentu pojačane neizvjesnosti. Neki od glavnih faktora koji su odgovorni za rast potražnje za zlatom uključivali su geopolitičke tenzije, trgovinske sporove oko tarifa te volatilnost na financijskim tržištima. 

Rast investicijske potražnje pokazao se osobito značajnim kada se gleda ukupan rast potražnje, a investitori su povećali uloge i u zlatnike i zlatne poluge. Jednu od najvažnijih uloga ovdje odigrale su središnje banke koje nastavljaju gomilati zlatne rezerve kako bi osigurali financijsku stabilnost u slučaju daljnjih destabilizacija geopolitičkih i trgovinskih odnosa te reperkusija koje bi to moglo imati po svjetsko gospodarstvo.

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.