- 6. 2025.
U današnjem globaliziranom svijetu, ratovi na Bliskom istoku nisu samo sukobi s regionalnim posljedicama, već njihove efekte često možemo osjetiti i u udaljenim dijelovima svijeta. Novi sukob između Irana i Izraela, u koji se nedavno uključio i SAD, jedan je od takvih ratova koji će ostaviti posljedice na cjelokupno svjetsko gospodarstvo.
Iranski parlament prije nekoliko je dana izglasao blokadu Hormuškog tjesnaca, jednog od najvažnijeg svjetskog morskog prolaza. Ovaj potez direktno bi mogao dovesti do poskupljenja većine proizvoda u zapadnim zemljama, među kojima je i Hrvatska.
Što je Hormuški tjesnac i zašto je bitan?
Hormuški tjesnac nalazi se između Omanskog i Perzijskog zaljeva, a riječ je o jednom od globalno najvažnijih pomorskih puteva budući da ne postoji alternativna ruta za tankere koji prevoze naftu i plin iz Perzijskog zaljeva. Sjevernu obalu tjesnaca kontrolira Iran, dok je južna obala teritorij Ujedinjenih Arapskih Emirata i Omana.
Lokacija Hormuškog tjesnaca na karti
Globalni energetski sektor uvelike ovisi o Hormuškom tjesnacu jer kroz njega prolazi petina svjetske nafte i plina. Svaki, i najmanji poremećaj, koji bi mogao utjecati na ovaj opskrbni lanac, može imati značajne posljedice na globalne cijene nafte i ukapljenog plina. Prema ekonomskim analitičarima, povećanje cijene nafte od samo 10% zbog potencijalne krize u Hormuškom tjesnacu moglo bi rezultirati povećanjem inflacije u svijetu od 0.4%.
Cijena nafte porasla je za 20% samo u posljednjih mjesec dana, a Iran se upravo nalazi u intenzivnom sukobu s Izraelom i SAD-om.
Hormuški tjesnac u ovom trenutku još uvijek je protočan, no koliko će dugo takvim ostati, prilično je upitno. Iran je već nebrojeno puta zaprijetio zatvaranjem tjesnaca kao odgovor na sankcije ili bilo kakve vrste vojnih provokacija. Iako je Iranski parlament ovaj put izglasao njegovo zatvaranje, stručnjaci su skeptični oko toga hoće li vlada doista provesti tu mjeru. Zatvaranje tjesnaca moglo bi se tumačiti kao objava rata sa snažnim posljedicama po međunarodne odnose i svjetsku gospodarsku stabilnost.
Zašto rast cijene nafte uzrokuje inflaciju?
Bilo kakva kriza na Bliskom istoku predstavlja prijetnju globalnim lancima opskrbe nafte. U ovoj regiji nalazi se gotovo 50% svjetskih rezervi nafte, a svaki sukob može značiti oštećenje ili uništenje infrastrukture potrebne za vađenje i procesuiranje sirove nafte odnosno zastoje u njenom daljnjem transportu.
Rast cijene nafte dovodi do lančane reakcije s multiplikativnim učinkom: skuplje gorivo, skuplji transport i skuplja proizvodnja cijelog niza roba, usluga, sirovina i materijala. Rast ovih troškova za proizvođače na koncu se prelijeva na krajnje kupce u obliku viših cijena proizvoda i usluga. U prijevodu, radi se o rastu stope inflacije.
Pritisak na središnje banke
Ako se sukob Izraela, SAD-a i Irana ubrzo ne razriješi te ako inflacijski val potraje, središnje banke u svijetu mogle bi se naći u vrlo nezavidnoj poziciji. Naime, tendencija središnjih banaka u pravilu je sve donedavno išla u smjeru spuštanja kamatnih stopa uz pomno praćenje stope inflacije koja se također polako hladila.
Međutim, kao posljedica najnovijih sukoba i rasta cijene nafte, inflacija bi opet mogla postati problem, a ako bude postojana, središnje banke bit će prisiljene, u najmanju ruku, držati kamatne stope na istim razinama ili, ono što je mnogo izglednije, ponovno dizati kamatne stope. Podizanjem kamatnih stopa, kreditiranje će postati skuplje, što bi pak moglo usporiti svjetsko gospodarstvo. Istovremena visoka inflacija te stagnacija BDP-a mogle bi dovesti do privremene stagflacijske krize.
Cijena zlata u pravilu raste u krizama
Rast stope inflacije u svijetu posljedično znači rast cijene radne snage u svim djelatnostima, ali i porast cijena rudarske mehanizacije te druge opreme potrebne za ekstrahiranje plemenitih metala kao što je zlato. Svi ti faktori utječu na rast cijene zlata, no nisu i jedini koji to čine.
Pored toga, investicijsko zlato u obliku zlatnika i zlatnih poluga često se promatra kao “sigurna luka” za kapital u nesigurnim vremenima, što znači da čim u svijetu nastupi bilo kakva ozbiljnija kriza, investitori vrlo brzo počnu pribjegavati zlatu kako bi zaštitili vrijednost svoje imovine. Drugim riječima, rast investicijske potražnje također utječe na rast cijene zlata.
Tijekom razdoblja kriza i visoke inflacije, investitori gube povjerenje u fiat valute poput eura i dolara čija kupovna moć konstantno opada. S druge strane, fizičko zlato posjeduje intrinzičnu vrijednost te ograničenu ponudu, što mu daje puno veću stabilnost u odnosu na svjetske valute koje pojačano gube na vrijednosti. Ovo potvrđuje i činjenica da svjetske središnje banke u svojim rezervama gomilaju sve više zlata, dok se istovremeno odmiču od držanja eura, a sve češće i samog američkog dolara.
Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:
Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
