Indeksni fondovi vrsta su investicijskih fondova čiji je cilj ostvariti prinos što bliži prinosu nekog burzovnog indeksa poput američkog S&P 500 ili hrvatskog CROBEX-a. Indeksni su fondovi stvoreni kako bi investitorima olakšali ulaganje u širok spektar najtrgovanijih dionica uz relativno niske troškove i stabilan prinos.

Burzovni indeksi skup su većeg broja najpouzdanijih dionica na nekoj burzi koji se koriste kako bi se lakše pratilo kretanje cijena na dioničkom tržištu. Poznata je činjenica da je rast burzovnog indeksa S&P 500 u prosjeku bio veći od rasta većine aktivno upravljanih investicijskih fondova, pa su iz tog razloga stvoreni indeksni fondovi koji za cilj imaju pratiti kretanje indeksa za kojeg su vezani.

U doba u kojemu se investitorima na tržištu nude brojni oblici ulaganja kao što su dionice, investicijsko zlato ili nekretnine, potrebno je analizirati prednosti i mane svakog oblika ulaganja kako bi se dobila kompletna slika. U nastavku ćemo navesti neke prednosti i nedostatke ulaganja u indeksne fondove.

Prednosti indeksnih fondova

Jednostavnost

Ulaganje u indeksne fondove relativno je jednostavno. Investitori pronađu fond koji im se sviđa, ulože količinu novca koju si mogu priuštiti, a ostatak posla je na menadžerima koji upravljaju fondom. Investitori ne trebaju pratiti kretanje cijena raznih pojedinih dionica, već je dovoljno pogledati na kretanje indeksa kako bi znali kako napreduje njihovo ulaganje. Ovo je jedan od glavnih razloga zašto se mnogi odlučuju na ovakav oblik investiranja.

Diverzifikacija

Svako ulaganje koje se temelji na dionicama rizično je, ali pametnim upravljanjem rizika moguće je smanjiti izloženost portfelja tržišnim rizicima. Indeksni fondovi stoga imaju relativno povoljnu strategiju budući da ulažu u veliki broj dionica u različitim sektorima, što raspršuje ulaganje i smanjuje rizik.

Nedostaci ulaganja u indeksne fondove

Slab prinos

Pogledamo li povijesno kretanje indeksnih fondova, možemo vidjeti na prinosi koje donose investitorima nisu visoki kao što su kod nekih drugih oblika ulaganja, kao što je investicijsko zlato. To je najizraženije na domaćem tržištu kapitala na kojemu su indeksni fondovi vezani uz CROBEX indeks koji prati najtrgovanije dionice na Zagrebačkoj burzi. 

Slika 1: kretanje CROBEX-a od 1997. do danas, izvor: tradingeconomics.com

Na priloženom grafikonu moguće je vidjeti kretanje CROBEX-a koji je od svojeg nastanka 1997. godine do danas narastao za svega 60% što je nešto više od 2% godišnje. Iako je to nominalni rast, zbog inflacije čija je prosječna godišnja stopa u istom periodu bila viša od rasta indeksa, ulagači u indeksne fondove vezane uz CROBEX efektivno su izgubili novac svojim ulaganjem.

Nešto je bolja situacija na stranim kapitalnim tržištima koja su ipak razvijenija od hrvatskog. SPDR 500 (SPY), jedan od najstarijih i najpoznatijih američkih indeksnih fondova koji je vezan za S&P 500 indeks, u posljednjih je dvadeset godina narastao za nešto više od 100%. To možda na prvu zvuči kao puno, ali pogledamo li kretanje cijene investicijskog zlata koje je jedno od glavnih alternativa ulaganju u dionice, vidimo da je u tom istom periodu njegova cijena narasla za više od 500%! To znači da indeksni fondovi mogu biti profitabilni, ali daleko su od najprofitabilnijih oblika ulaganja.

Manjak kontrole

U indeksnom fondu ulagač nema nikakvo pravo glasa u tome u koje konkretne dionice bi htio uložiti, a u koje ne bi. Umjesto toga, investitor sve prepušta fond menadžerima koji u njegovo ime odlučuju koji dio sredstava uložiti u koju dionicu. 

Iako je to za neke možda i prednost, većina investitora ipak želi imati svoj novac pod vlastitom kontrolom, koliko god je to moguće. Indeksni fondovi ne dopuštaju takvu vrstu ulaganja, pa oni koji preferiraju neovisna ulaganja u pravilu ne ulažu u njih.

Nemogućnost reagiranja na promjene

Dioničko je tržište podložno promjenama koje mogu nastati uslijed kretanja u gospodarstvu. Takve promjene investitori u pravilu uvijek pokušavaju predvidjeti, pripremiti se na njih i reagirati kad za to dođe vrijeme. Primjerice, mnogi se investitori na dioničkom tržištu za vrijeme krize odlučuju ulagati u dionice kompanija koje se bave rudarenjem zlata, budući da je zlato najprofitabilniji oblik ulaganja za vrijeme krize.

Takve prilagodbe nije moguće izvršiti ukoliko kapital imate u indeksnim fondovima. U situaciji u kojoj je dioničko tržište nestabilno ili pada, indeksni fondovi u pravilu će također bilježiti gubitak. Investitori koji u takvim vremenima i dalje drže novac u indeksnim fondovima u nadi u brzi oporavak nemaju mogućnost ograničiti svoje gubitke nekim drugim ulaganjem, već su osuđeni na milost i nemilost kretanja indeksa. 

U jednoj od takvih situaciji trenutno se nalazimo, budući da mnogi analitičari smatraju da se na američkom tržištu dionica stvorio ogroman financijski balon koji će uskoro puknuti. Ukoliko se to dogodi, investitori koji drže novac u indeksnim fondovima ostvarit će gubitak.

Zaključak

Iako nose određene prednosti kao što su diverzifikacija rizika i jednostavnost ulaganja, indeksni fondovi nose brojne rizike na koje investitori moraju obratiti pažnju. To ne znači da je ulaganje u indeksne fondove loše samo po sebi, već da je potrebno dobro istražiti u što pojedini fondovi ulažu, kakva je trenutna situacija na tržištu i kakve prinose nose alternativni oblici ulaganja.

Investicijsko zlato, kao glavna alternativa ulaganju u dionice, pokazalo se kao isplativiji oblik ulaganja od indeksnih fondova. Osim što je ostvarilo veći rast cijene, jednostavnije je za ulaganje, u potpunosti je neoporezivo i investitor ima potpunu kontrolu nad svojom imovinom. Sve se više ljudi stoga okreće zlatu, a to je najizraženije u vrijeme ekonomskih nestabilnosti u kojima se trenutno nalazimo, budući da je zlato poznato kao sigurno utočište u nesigurnim vremenima.