Digitalni euro – što se krije iza njegovog uvođenja?

25. 8. 2025.

Digitalni euro oblik je digitalne valute središnje banke. Radi se o elektroničkom sredstvu plaćanja koje bi služilo kao digitalna varijanta gotovine, a razlikuje se od kriptovaluta po tome što je centralizirano tj. nadzor nad njime vršila bi Europska središnja banka (ESB).

Dužnosnici ESB-a navode kako bi implementacija mogla nastupiti između 2027. i 2029. te često u svojim izjavama ističu prednosti uvođenja digitalnog eura. Ipak, u europskoj javnosti javlja se doza skepse te se nerijetko upućuju kritike na račun cijele ideje.

Što znači uvođenje digitalnog eura za nas i o čemu se konkretno radi, saznajte u nastavku teksta.

Zašto ESB želi uvesti digitalni euro?

Iz ESB-a navode kako gotovina pojačano gubi na važnosti, dok se za plaćanje sve češće koriste kartice, pametni telefoni i različite aplikacije. Pritom su kartice dio komercijalnog sustava u privatnom vlasništvu koji prati podatke korisnika i njihovih transakcija te naplaćuje visoke naknade trgovcima.

To znači da se dobar dio naših transakcija putem kartica i aplikacija vrši preko američkih kartičnih kuća i američkih tehnoloških kompanija, a potrošači gotovo da i nemaju alternativu. Iz tog se razloga ESB boji, ne samo narušavanja europskog monetarnog suvereniteta i gubitka svoje relevantnosti, već i narušavanja suvereniteta, otpornosti, privatnosti i slobode pojedinaca koji ovise o stranim “neeuropskim” sustavima i ne mogu odlučiti na koji će način vršiti transakcije.

Iz tog razloga iz ESB-a žele uvesti “digitalni euro kako bi očuvali prednosti gotovine u digitalnom dobu”. Digitalni euro nalazio bi se u digitalnom novčaniku, a nadzor nad sustavom vršio bi ESB. Službenici ESB-a pritom tvrde kako njihov sustav ne bi pratio pojedinačne transakcije ili osobne podatke potrošača. Digitalni euro također bi trebao funkcionirati i “offline”, primjerice, tijekom nestanka struje.

Zakonodavni procesi i pravni okviri još nisu ustanovljeni, no očekuju se da će sve biti pripremljeno sljedeće godine. Razvoj digitalnog eura trebao bi trajati nekoliko godina, što znači da bi prvu implementaciju mogli očekivati najranije između 2027. i 2029. Ako projekt i zaživi, fizička gotovina svejedno će ostati u upotrebi paralelno s digitalnim varijantom.

Koje su potencijalne negativne strane digitalnog eura?

U europskoj javnosti često se javlja nezadovoljstvo i skepsa oko cijelog niza politika i načina na koje različiti europski dužnosnici i tzv. birokrati usmjeravaju te politike. Na meti takvog kritičkog sagledavanja nerijetko se nalazi i koncept digitalnog eura. Među glavnim argumentima koji se često ističu jest činjenica da za fizičku gotovinu nije potreban bankovni račun, što čuva privatnost odnosno anonimnost transakcija. Potrošači i dalje u velikoj mjeri koriste gotovinu. Mala i srednja poduzeća, u nekim zemljama eurozone poput Italije i Austrije, i dalje u znatnoj mjeri (40-50%) preferiraju gotovinu. Iz tog razloga ne bi bilo dobro ako digitalni euro jednog dana ugrozi opstojnost gotovine.

Kritičari smatraju da za digitalne sustave i povezane valute nitko ne može garantirati privatnost i anonimnost transakcija ili podataka samih potrošača. Pritom se sustav može zloupotrijebiti kroz različite vrste blokada ili praćenja, bilo zbog privatnih, političkih, geopolitičkih ili drugih razloga. Sustav je također ranjiv po pitanju kibernetičkih prijetnji odnosno mogućnosti hakiranja.

Osmišljavanje i proizvodnja sigurnog i održivog sustava koji će doskočiti svim ovim preprekama moglo bi biti iznimno skupo i komplicirano, a nema nikakve garancije da će izvedba na kraju biti uspješna. Postoji mogućnost da digitalni euro ni ne zaživi, da potrošači ostanu vjerni kartičnim kućama pa čak i mogućnost da se neka buduća stabilna kriptovaluta bazirana na dolaru počne natjecati s eurom unutar same eurozone.

Zasad još uvijek nije sigurno kako će digitalni euro biti reguliran odnosno kako će se spriječiti odljevi sredstava iz komercijalnih banaka, ako će digitalni novčanici doista funkcionirati pod direktnom kontrolom ESB-a. Ako se ugroze depoziti komercijalnih banaka i njihova sposobnost izdavanja kredita, mogla bi se ugroziti i financijska stabilnosti eurozone za koju mnogi smatraju da je ionako načeta te da je sama održivost organizacije u budućnosti neizvjesna. Kako bi se spriječio takav scenarij, sredstva na digitalnim novčanicima morala bi se na neki način ograničiti, što isto tako predstavlja problem za financijsku slobodu.

Na koncu, moguće je da sve ono što bi digitalni euro trebao zaštititi, zapravo na kraju još više dovede pod ugrozu. To uključuje privatnost, slobodu i suverenitet potrošača, anonimnost transakcija, financijsku stabilnost i monetarni suverenitet eurozone te samu relevantnost eura kao jedne od važnih svjetskih valuta.

Zlato kao zaštitnik europskog suvereniteta i slobode?

Činjenica je da Europska središnja banka (ESB), kao glavna monetarna institucija eurozone, drži preko 30% svojih ukupnih rezervi u zlatu, točnije oko 506.5 tona zlata. Istovremeno, središnje banke članica eurozone sve skupa drže oko 10,264 tona zlata u svojim rezervama. To je najbolji pokazatelj da na kraju dana, unatoč idejama o digitalnom euru, Europa u dubini ipak vjeruje u zlato kao zaštitnika monetarne i financijske stabilnosti. Ako dođe do neke šire krize ili ugroze samog eura, Europa ima što za osloniti se. Pritom cijena zlata iz desetljeća u desetljeće sve više raste (700% u zadnjih 20 godina), dok valute poput eura pojačano gube na vrijednosti zbog inflacije (oko 40% u 20 godina).

Ako sam ESB i članice eurozone koje uključuju neke od najbogatijih i najrazvijenijih država na svijetu, drže tolike količine fizičkog zlata “za svaki slučaj” i istovremeno zarađuju na tome, očigledno se radi o vrlo mudroj odluci. Postavlja se pitanje zašto i sami građani diljem Europe, uključujući nas u Hrvatskoj, ne bi učinili isto? Je li vrijeme da i mi osiguramo svoju financijsku stabilnost i sigurnost, zaštitimo se od mogućih kriza, sačuvamo dugoročnu vrijednost svoje štednje i pritom ostvarimo pozamašnu zaradu? Odluka o ulaganju u investicijsko zlato u obliku zlatnih poluga i zlatnika je na nama.

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.