6. 8. 2025.
Američki dolar, svjetska rezervna valuta o kojoj u velikoj mjeri ovisi globalni monetarni sustav, nalazi se u krizi koja mnogima prolazi “ispod radara”. Dolarski indeks DXY u prvih je šest mjeseci pao čak 10.7%, što je najgora prva polovica godine još od 1973.
Kretanje indeksa američkog dolara u 2025. godini
Radi se o indeksu koji mjeri jačinu dolara u odnosu na druge bitne svjetske valute poput eura, jena ili funte te ga ekonomisti i investitori koriste kao pokazatelj privlačnosti dolara na tržištu. Ovaj veliki pad ukazuje na bitne strukturne probleme s kojima se SAD i njegova valuta susreću te ukazuje na promjenu paradigme u kojoj dolar postupno gubi svoj utjecaj.
Američki javni dug probija rekorde
Američki javni dug prešao je 37 bilijuna (tisuća milijardi) dolara i nastavlja rasti, što pojačava nesigurnost investitora kad je u pitanju ulaganje u američki dolar. Sve je više analitičara koji upozoravaju na dugoročnu neodrživost američkog zaduživanja, dok proponenti moderne monetarne teorije smatraju kako se SAD može neograničeno zaduživati sve dok je dolar svjetska rezervna valuta.
Čak i da je to točno, ostaje jedna neugodna istina za američke političare i središnje bankare: na plaćanje kamata na dug sada odlazi gotovo petina (!) saveznog proračuna. Usporedbe radi, to je iznos veći nego odvajanje za američku vojsku, najjaču vojnu silu na svijetu. To dodatno budi oprez kod investitora, što se očituje i na tečaju dolara.
Dedolarizacija kao odgovor na američku dominaciju
Osim visokog duga, jedan od glavnih uzroka pada dolara je dedolarizacija – proces smanjivanja udjela dolara u deviznim rezervama i platnim transakcijama u svijetu. Fenomen dedolarizacije posljedica je geopolitičkih okolnosti u svijetu koje tjeraju druge velike sile poput Rusije i Kine da smanje svoju ovisnost o američkom dolaru.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu, zapadne države predvođene SAD-om zamrznule su ruske devizne rezerve denominirane u dolarima i eurima u vrijednosti većoj od 300 milijardi dolara, što je postavilo presedan korištenja dolara kao oružja za postizanje geopolitičkih ciljeva. Nakon tog poteza, brojne istočne države među kojima je Kina počele su postupno smanjivati svoju ovisnost o dolaru za kojeg više ne mogu sa sigurnošću tvrditi da je sigurna luka za kapital, budući da SAD tu imovinu može zamrznuti ili konfiscirati, ako to požele.
Zlato – zamjena za dolar?
Pad povjerenja u američki dolar za posljedicu je imao rast potražnje za zlatom kao alternativnim oblikom devizne rezerve koji je neovisan od državne kontrole, a u isto vrijeme cijenjen u cijelome svijetu. Središnje banke diljem svijeta zadnjih godina ubrzano nabavljaju povećane količine zlatnih rezervi kako bi stabilizirale vlastite valute i postupno se odmakle od pretjerane ovisnosti o dolaru.
Nedavno je zlato prešlo euro i postalo druga najčešća vrsta deviznih rezervi u svijetu, odmah iza američkog dolara. No, i dolaru značajno pada udio u deviznim rezervama. Prije samo 10 godina, udio dolara u svjetskim deviznim rezervama iznosio je više od 65%. Danas je to 57.8% s tendencijom pada.
Kada pogledamo pad vrijednosti dolara, neodrživ američki javni dug, geopolitičke faktore koji smanjuju ovisnost velikih sila o dolaru – jasno je zašto raste potražnja za zlatom – ne samo od strane središnjih banaka, već i od pojedinačnih investitora koji ulaganjem u zlato smanjuju izloženost nepovoljnim pojavama do kojih može doći uslijed polagane propasti američkog dolara.
Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:
Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
