8. 9. 2025.
Vrijednost svjetskih zlatnih rezervi nedavno je premašila vrijednost američkih državnih trezoraca u rukama središnjih banaka. Kao glavni uzroci ovog fenomena navode se strah od visoke inflacije u SAD-u, rastući američki dug te geopolitičke napetosti.
Radi se o velikoj vijesti jer su se američki trezorci dugo vremena smatrali nerizičnima te jednim od najsigurnijih utočišta u vremenima krize.
Zlato je središnjim bankama postalo ključna imovina za zaštitu od rizika
U posljednjih nekoliko godina svjetske središnje banke povećavaju svoje zlatne rezerve ubrzanim tempom. Prema podacima ESB-a, središnje banke sada drže preko 36,000 tona zlata, a od 2022. do danas, svake su godine kupovale preko 1,000 tona zlata.
Stoga ne čudi da je po prvi put, nakon gotovo tri desetljeća, točnije poslije 1996., ukupna vrijednost zlata nadmašila vrijednost američkih državnih trezoraca u rezervama središnjih banaka. Radi se o jasnom signalu promjene strategije upravljanja rizicima i diverzifikacije rezervi. Zlato je tako postalo de facto glavna imovina za zaštitu od rizika u rezervama svjetskih monetarnih institucija.
Svjetske zlatne rezerve vs. američki trezorci. Izvor: Bloomberg, Tavi Costa.
Cijena zlata je u posljednjih godinu dana porasla za gotovo 35% u eurima odnosno 43% u dolarima te se ponovno nalazi na rekordnoj razini svih vremena, premašivši psihološke granice od 3,000 € tj. $ 3,500 po unci. Slijedom toga, tržišna vrijednost zlatnih rezervi trenutno iznosi oko 4,5 bilijuna dolara, dok istovremeno vrijednost američkih trezoraca u zalihama središnjih banaka iznosi 3,5 bilijuna dolara.
Zlato sada čini oko 27% ukupnih svjetskih rezervi, dok američke trezorci sačinjavaju tek 23%, znatno manje od 30% ranih 2010.-ih. Ovaj podatak također je zanimljiv jer je zlato nedavno također nadmašilo euro kao valutu u svjetskim deviznim rezervama.
Zašto se središnje banke pojačano okreću zlatu?
Prema anketnom istraživanju Svjetskog vijeća za zlato, na temelju ispitivanja 73 centralnih banaka iz svijeta, preko 95% njih očekuje daljnji rasti ukupnih zlatnih rezervi do sredine 2026., dok čak 43% njih očekuje porast vlastitih zlatnih rezervi. Postavlja se pitanje? Zašto se središnje banke sve više okreću zlatu odnosno zašto je zlato odjednom postala ključna imovina za zaštitu od financijskog rizika i neizvjesnosti?
Inflacija u svijetu i dalje nije u potpunosti posustala, što pokazuju i nedavni podaci iz SAD-a. Istovremeno, američka ekonomija, kao najjače svjetsko gospodarstvo, pokazuje znakove usporavanja, zbog čega je američki Fed prisiljen spuštati kamatne stope. Spuštanje kamatnih stopa ujedno znači i pad prinosa na američke trezorce, ali i dodatan inflacijski pritisak. Paralelno, američki dug nastavlja rasti, dok SAD gubi financijski kredibilitet među kreditnim agencijama, kao i povjerenje ulagača.
Labavi savez BRICS-a na čelu s Kinom i Rusijom, u fenomenu poznatom kao dedolarizacija, nastoji reducirati upotrebu američkog dolara kao glavne valute u svjetskim transakcijama i deviznim rezervama središnjih banaka. Odnosi Europe i Kine sa SAD-om i dalje pokazuju dozu tenzija zbog trgovinskih sporova i podizanja tarifa. Kao posljedica svega skupa, svjetske središnje banke nastoje se odmaknuti od ovisnosti o američkom dolaru, a glavni pokazatelj toga je smanjenje izloženosti američkom dugu odnosno američkim trezorcima.
Zlato je niskorizičan instrument koji tradicionalno služi kao zaštita od inflacije te stup financijske stabilnosti za monetarne institucije u slučaju kriza. Zlato se smatra alternativnim i neutralnom imovinom koja ne ovisi ni o čijoj politici. U tom smislu, zlato je sada preteklo američke trezorce i preuzelo glavnu ulogu sigurnog utočišta u nesigurnim vremenima za svjetske središnje banke.
Što to znači za nas?
Podaci iz 2025. jasno pokazuju da je zlato ponovno preuzelo vodeću ulogu u rezervama svjetskih središnjih banaka. Kombinacija inflacije, nesigurnosti oko američkog duga i geopolitičkih rizika natjerala je središnje banke da se oslanjaju na zlato više nego na američke trezorske zapise.
Radi se o povijesnom zaokretu koji mijenja ravnotežu globalnih financijskih odnosa. Za razliku od prijašnjih razdoblja kada se zlato marginaliziralo, današnji trend je usmjeren na njegovu akumulaciju, a prema svim pokazateljima on će se nastaviti dokle god svijet ostaje u stanju neizvjesnosti.
Pitanje za nas je: ako se središnje banke svijeta sve više okreću fizičkom zlatu te ga smatraju ključnim instrumentom zaštite od svih oblika nestabilnosti i kriza, zašto bi mi onda držali našu štednju u fiat valutama poput eura ili u instrumentima kao što su trezorci i obveznice?
Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:
Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
