Venezuela ima šest puta više zlata u rudnicima od čitave Europe – Tko će ga kontrolirati?

5. 1. 2025.

U prvim danima 2026. godine svijet je svjedočio jednoj od najdramatičnijih geopolitičkih eskalacija u posljednjih nekoliko godina. Oružana akcija SAD-a u Venezueli rezultirala je uhićenjem predsjednika Nicolása Madura, a američke vlasti opisale su operaciju kao udar protiv režima koji se bavi trgovinom narkotika i organiziranim kriminalom. Ipak, mnogi su svjesni da iza svega postoji mnogo širi strateški kontekst. 

Činjenica je da je Venezuela iznimno bogata prirodnim resursima poput nafte, zlata i rijetkih minerala, a politički i gospodarski je blisko povezana s Kinom i Rusijom koje su joj pružale kredite, vojnu suradnju i ekonomsku potporu, osobito dok je bila pod američkim sankcijama. Kina, ali i niz zapadnih zemalja, osudile su američku vojnu akciju kao povredu međunarodnog prava i suvereniteta Venezuele te prijetnju regionalnoj stabilnosti. Što sve ovo znači za tržište plemenitih metala?

Koliko zlata zapravo ima Venezuela?

Venezuela ima oko 161 tonu zlata u državnim rezervama, međutim ono što se krije u rudnicima itekako je od globalnog značaja. Naime, prema državnim procjenama, Venezuela ima približno 8,000 tona zlata u svojim rudnicima, što bi moglo značiti da su njene zalihe veće od zaliha cijelih kontinenata. 

Primjerice, čitava Afrika ima približno 7,700 tona zlata u rudnicima. Azija, ne računajući Rusiju i bivše sovjetske republike, ima oko 6,000 tona zlatne rude. Oceanija ima približno 5,700 tona. Ostatak Južne Amerike, bez Venezuele, oko 4,000 tona. Cijela Europa, bez Rusije, ima još samo 1,200 tona u svojim rudnicima.

Prema procjenama SAD-a, Venezuela godišnje izrudari oko 75 tona zlata, što je ekvivalent vrijednosti od 9.16 milijardi eura, prema trenutnoj burzovnoj cijeni zlata. Ovo predstavlja oko 2% ukupne godišnje globalne ponude zlata iz rudnika, što isto tako nije zanemariva brojka kada u obzir uzmemo rastuću potražnju središnjih banaka i drugih investitora.

Pored zlata, Venezuela ima skoro jednu petinu odnosno, točnije, 18% dokazanih svjetskih rezervi nafte (preko 303 milijardi barela). Sve ovo pokazuje da je Venezuela iznimno važna u geopolitičkom i strateškom smislu kada su u pitanju ključni resursi. Destabilizacija i potencijalni konflikti u ovoj zemlji, stoga imaju značajne odjeke za globalno gospodarstvo.

Kako destabilizacija Venezuele utječe na cijenu plemenitih metala?

U samo dva dana od američkog napada, cijena zlata u eurima i dolarima skočila je za gotovo 2%, dok je cijena srebra porasla za 4%. Investitori su vrlo brzo postali svjesni rizika koji destabilizacija Venezuele predstavlja za svjetsko gospodarstvo te su počeli pribjegavati sigurnim utočištima poput zlata i srebra. Zašto Venezuela predstavlja rizik za kretanje svjetskog gospodarstva?

U prvom redu, riječ je o nafti. Destabilizacija zemlje koja posjeduje toliko značajne zalihe, znači da su mogući šokovi na strani svjetske ponude nafte. Takvi šokovi znače poskupljenje cijene nafte, a time i rast proizvodnih i transportnih troškova odnosno rast cijena gotovo svih drugih sirovina, materijala i roba. Rast cijena proizvoda odnosno visoka inflacija, u kombinaciji sa slabijom potrošnjom i investicijama, može dovesti do pada zaposlenosti. Poslovna klima automatski postaje negativnija, a buduća očekivanja pesimističnija. Zbog efekta prelijevanja i multiplikacije negativnih posljedica, svjetsko gospodarstvo vrlo se brzo može naći u stagnaciji ili recesiji te pod inflacijskim pritiskom. 

Pritom se cijena nafte te cijene zlata i srebra dugoročno kreću u istom smjeru. Skuplja nafta znači manja isplativost rudarenja plemenitih metala jer rudarska oprema i transport zahtijevaju velike količine nafte. Ako dođe do krize i inflacije, radnici rudarskih kompanija zahtijevat će veće plaće, a svjetske središnje banke i investitori gomilat će dodatne količine zlata i srebra. Veći troškovi rudarenja i rastuća potražnja, dovest će do daljnjeg porasta cijena plemenitih metala.

Potencijalnih 8,000 tona zlata koje se kriju u venezuelanskim rudnicima, također znače da bi zemlja mogla postati zona konflikta i poligon za rast geopolitičkih tenzija između SAD-a i zemalja BRICS-a poput Rusije i Kine. Ovi odnosi već su sada narušeni zbog rata u Ukrajini, utrke u naoružanju, utrke u razvoju umjetne inteligencije, trgovinskih ratova, tenzija oko Tajvana, dedolarizacije i sl. Daljnje eskalacije na tom planu samo će doprinositi atmosferi neizvjesnosti na globalnim tržištima i među investitorima.

Prema nekim nepotvrđenim informacijama, postoje indicije da je iz Venezuele nedavno poslano oko 847 tona srebra Rusiji i Kini. Iako ovo nije potvrđeno, činjenica je da Rusija doista planira povećati svoje srebrne rezerve te da je Venezuela važan ekonomski i geopolitički partner za Kinu i Rusiju – svojevrsni štit prema američkom utjecaju u Latinskoj Americi. Sve je ovo pokazatelj, da je pored nafte i zlata, u igru oko resursa možda uključeno i srebro.

Geopolitički rizici tjeraju investitore ka sigurnim lukama

Kriza u Venezueli kao poligon za još jedan sukob SAD-a, Kine i Rusije te zemlja s velikim energetskim i rudnim bogatstvom, predstavlja značajan faktor geopolitičkog rizika sa znatnim utjecajem na globalne tržišne tokove. U takvim uvjetima, investitori traže tradicionalne sigurne luke poput zlata i srebra, što potiče rast njihovih cijena. 

Iako Venezuela posjeduje znatne resurse nafte i potencijalnog zlata, trenutna situacija pokazuje da je geopolitika gotovo jednako važna kao i same rezerve, posebno kada savezništva i rivalstva velikih sila oblikuju tržišne percepcije i dugoročne strategije ulaganja.

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.