1. Svo zlato stane u kocku s bridovima od 22 metra
Prema trenutnim procjenama Svjetskog vijeća za zlato, kroz cjelokupnu povijest civilizacije izrudareno je približno 208,874 tona zlata. Čak 67% od ukupne količine izrudarili smo u posljednjih 70-ak godina. S obzirom da je zlato kao materijal gotovo neuništivo, većina njega je i dalje negdje pohranjena ili se nalazi u tržišnim tokovima.
Zanimljivost je da kada bismo skupili svu ovu količinu zlata na jedno mjesto i stopili je u jednu veliku kocku, bridovi te kocke bili bi dugački samo 22 metra, što je otprilike širina jednog olimpijskog bazena. U to zlato spadaju moderne poluge i zlatnici, sav nakit, ali i poznati predmeti poput Tutankamonove maske.
2. SAD ima najviše zlatnih rezervi
Statistike govore da su zemlje s najvećim zlatnim rezervama trenutno SAD (8,133.46 tona), Njemačka ( 3,355.14 tona), Italija (2,451.84 tone), Francuska (2,436.63 tone), Rusija (2,298.53 tone) te Kina (1,948.31 tona). Nakon velike šestorke, pozamašne količine zlatnih rezervi drže i Švicarska, Japan, Indija, Nizozemska i Turska, a nakon njih slijedi Europska središnja banka (ESB).
U ESB-u su još tijekom njenog osnivanja zaključili da zlatne rezerve trebaju iznositi minimalno 15% ukupnih rezervi. No, prema posljednjim podacima, zlatne rezerve ESB-a značajno su veće od te brojke. Zlatne rezerve ESB-a narasle su za 133% u razdoblju od 1998. do sredine 2021. te trenutno iznose preko 504.8 tona odnosno više od 28% ukupnih rezervi. Hrvatska je donedavno bila jedina članica EU te jedina država na europskom kontinentu uz energetski bogatu Norvešku, koja nije posjedovala niti gram zlata u svojim rezervama. Međutim, zahvaljujući ulasku u europodručje i službenim zahtjevima ESB-a, HNB je krajem prošle godine pribavio 1.75 tona zlata.
3. Kina je najveći svjetski proizvođač zlata
Proizvodnja zlata odvija se na svim kontinentima izuzev Antarktike. Zlato dolazi iz rudnika različitih veličina i vrsta, a dio zlata dobiva se i recikliranjem od nakita te industrijskog i elektroničkog otpada. Na individualnoj razini, Kina je jedan od najvećih proizvođača zlata u svijetu. U 2021. godina Kina je doprinosila s preko 9% ukupnoj globalnoj proizvodnji zlata odnosno radi se o približno 332 tone zlata.
Nakon Kine, među najvećim svjetskim proizvođačima zlata nalazi se Ruska Federacija s 330.9 tona, Australija s 315.1 tona, Kanada s 192.9 tona, Sjedinjene Američke Države sa 186.8 tona, Gana sa 129.2 tona, Peru sa 127.3 tone, Meksiko sa 124.5 tona, Indonezija sa 117.5 te Južna Afrika sa 113.6 tona.
4. Polovica zlata na tržištu otpada na nakit
Upotreba zlata prilično je raznolika, a njen najveći dio odnosi se na nakit s preko 2,189.8 tona ili 46.19% ukupne svjetske potražnje za zlatom u 2022. godini. Na tehnologiju odlazi oko 308.5 tona ili 6.51% ukupne globalne potražnje, na potražnju za investicijskim zlatom u obliku zlatnika i zlatnih poluga oko 1,106.8 tona odnosno 23.35%, dok je potražnja središnjih banaka koja je u posljednje vrijeme u snažnom porastu neviđenom u posljednjih pet desetljeća, iznosila približno 1,135.7 tona tj. 23.96%.
U zemljama koje i dalje prati streloviti razvoj poput Indije i Kine, interes za zlatom sve više raste iz godine u godinu. Potražnja za zlatom ondje najistaknutija je tijekom sezonskih razdoblja festivala i blagdana kada se nakit u vidu zlata i srebra daruje na poklon bližnjima. Daljnjim gospodarskim napretkom ovakvih gospodarstava i izlaskom stotina milijuna ljudi iz siromaštva, mnogo građana ostvariti će kapital od kojeg će dio zasigurno htjeti ulagati u zlato kao instrument koji se tradicionalno smatra oblikom dugoročno zaštite vrijednosti imovine, osobito tijekom gospodarskih i društvenih kriza.
5. Četvrtina novog zlata na tržištu je reciklirana
Upravo zahvaljujući činjenici da je zlato neuništivo, otvorena je mogućnost njegovog recikliranja. Zlato je otporno na koroziju, vlagu, vatru te različite kiseline, što znači da će za tisuću godina, biti u istom stanju kao što je danas i prije tisuća godina. Pored toga zlato je lagano za kovati, može se rastezati u tanke listiće te izvlačiti u duge žice.
Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, oko 75% ponude novog zlata u svijetu dolazi iz rudnika, dok se ostatak reciklira od nakita te industrijskog i elektroničkog otpada kao što smo prethodno spomenuli. Oko 90% recikliranog zlata dolazi od nakita, dok većina od preostalih 10% dolazi od stare tehnologije. Da bi se zlato uspješno recikliralo, također ga je potrebno obraditi i rafinirati.
Izvori:
https://www.gold.org/goldhub/data/how-much-gold
https://www.gold.org/goldhub/data/gold-reserves-by-country
https://www.gold.org/goldhub/data/gold-production-by-country
Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:
O autoru:
Josip Kokanović, mag. oec.
Josip Kokanović operativni je direktor Centra Zlata i vodeći stručnjak za plemenite metale u Hrvatskoj. Kokanović je i istaknuti financijski stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u financijskoj industriji te kolumnist i čest gost predavač specijaliziran za teme ulaganja i financijske pismenosti.
Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
