Ovo su razlozi iza najnovijeg rasta cijene zlata

6. 10. 2025.

Cijena zlata ponovo probija rekorde i približava se nikad dosegnutoj psihološkoj granici od 4000 dolara po unci, što je oko 3420 eura po sadašnjem tečaju. Budući da se nalazimo u eurozoni i zlato kupujemo i prodajemo koristeći eure, rast cijene u toj valuti za nas je bitniji od rasta u dolarima.

Cijena zlata u eurima u zadnjih pet godina više se nego udvostručila, a veliki dio tog porasta dogodio se upravo u 2025. godini. Od početka godine do trenutka pisanja ovog članka, eurska cijena žutog plemenitog metala porasla je za oko 35%, što je značajno više od prosječnog godišnjeg porasta koji iznosi nešto više od 10%.

Mnogi se pitaju što točno stoji iza ovog uzleta cijene zlata. U nastavku donosimo pregled najbitnijih faktora koji su utjecali na ovaj porast koji je investitorima u zlato donio pozamašnu zaradu.

Pad kamatnih stopa

Povijesno gledano, kretanje kamatnih stopa u SAD-u jedan je od najbitnijih faktora koji utječe na cijenu zlata. O tome smo nedavno pisali na našem blogu. Ukratko, pad kamata u pravilu doprinosi rastu cijene zlata jer investitori u takvom okruženju preferiraju zlato naspram manje isplativih američkih državnih obveznica.

Ove godine, američki Fed krenuo je spuštati kamatne stope na poticaj državnog vodstva kako bi potaknuli rast gospodarstva. Analitičari očekuju još dva spuštanja do kraja godine, a takva ekspanzivna monetarna politika plodno je tlo za porast inflacije i, posljedično, rast potražnje za zlatom kao instrumentom zaštite od pada vrijednosti novca.

Dedolarizacija

Američki dolar nalazi se u velikoj krizi. Od početka godine do danas, indeks američkog dolara (DXY), pokazatelj koji mjeri snagu najjače svjetske valute u odnosu na druge valute poput eura i yuana, pao je za više od 9%. Povjerenje u dolar na globalnoj razini pada, a vrtoglavi američki javni dug samo pogoršava situaciju jer na plaćanje kamata sada odlazi veći dio saveznog proračuna nego na vojsku i zdravstvo.

Dolar je i dalje svjetska rezervna valuta, ali njegov utjecaj polako pada. Taj proces nazivamo dedolarizacijom. Dedolarizacija nije nova pojava, ali 2025. postaje strateški prioritet mnogih zemalja jer po prvi put u desetljećima dolar gubi status jedinog sidra globalne financijske stabilnosti.

Druge svjetske sile, među kojima prednjači Kina, okreću se alternativama među kojima je najbitnije zlato koje je u povijesti bilo temelj sigurnosti i stabilnosti monetarnog sustava. Ta povećana potražnja dodatno gura cijenu zlata prema gore.

Potražnja od središnjih banaka

Potražnja za zlatom od strane svjetskih središnjih banaka zadnjih godina probija rekorde, što je usko povezano s već spomenutom dedolarizacijom. Kina, Indija, Poljska, Rusija i Kazahstan neke su od zemalja koje trenutno najviše povećavaju svoje zlatne rezerve.

Ovaj novi trend “selidbe zlata” sa zapada na istok primjetan je još od 2020. godine i ne pokazuje naznake usporavanja. Istočne države gomilaju zlato kako bi smanjile ovisnost o dolaru, povećale povjerenje financijskih tržišta u vlastite valute te stvorile otpornost na inflaciju i geopolitičke šokove. 

Geopolitička nesigurnost

Zlato se tradicionalno smatra zaštitom kapitala u nesigurnim vremenima, bilo da se radi o recesijama, inflaciji, trgovinskim sukobima ili pak otvorenim ratovima. Geopolitički faktori povijesno su uvijek direktno utjecali na cijenu zlata jer u nesigurnim vremenima raste potražnja za polugama i zlatnicima od strane individualnih investitora.

Upravo se u takvom periodu nalazimo i danas. Rat u Ukrajini, sukob u Palestini i šire nestabilnosti na Bliskom istoku, uvijek prisutan problem Tajvana – sve su to faktori koji čine trenutni svjetski poredak nestabilnim. Svi navedeni faktori ostali su prisutni i u 2025. godini te se situacija ne smiruje, unatoč američkim naporima za dogovor primirja. Sve dok je situacija nestabilna, cijena zlata će to odražavati.

Ograničena ponuda

Zlato je poznato po tome da je vrlo skupo i kompleksno za rudariti iz zemlje, zbog čega se ukupna raspoloživa količina ovog metala na tržištu na godišnjoj razini ne povećava značajno. Zlato je burzovna roba na koju utječe zakono ponude i potražnje koji nalaže da, uz stabilnu ponudu, povećana potražnja nužno dovodi do porasta cijene. Upravo se to događa.

Trenutno je najveći proizvođač zlata Kina koja će zasigurno većinu tog zlata zadržati unutar svojih granica, dok će se na Zapadu nastaviti deficit ponude. Ostane li potražnja visoka, to znači da možemo očekivati nastavak rasta cijene u narednom periodu.

Sve navedeno pokazuje da se zlato u 2025. ne diže slučajno, već iz dubokih monetarnih i geopolitičkih razloga. Dokle će taj trend trajati, ovisi o centralnim bankama i globalnim odnosima snaga, ali jedno je sigurno: zlato se ponovno potvrđuje kao temelj povjerenja u vrijeme nesigurnosti.

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.