Rast cijene srebra i u 2025. nadmašio zlato

1. 12. 2025.

Cijene plemenitih metale ove su godine doživjele streloviti porast. Naime, cijena zlata narasla je za 41.4%, dok je cijena srebra porasla za nevjerojatnih 77.5%. Činjenica da je srebro znatno nadmašilo rast zlata, u postotnom smislu, potvrđuje trend kojem svjedočimo već neko vrijeme, a radi se o vraćanju omjera cijene zlata i srebra u ravnotežu. 

Naime, cijena srebra godinama je bila podcijenjena u odnosu na cijenu zlata odnosno omjer se značajnije kretao u korist zlata, odudarajući od prethodnih povijesnih prosjeka. Prema svemu sudeći, omjer se sada počeo vraćati u ravnotežu, što znači da bi srebro moglo nastaviti ubrzano rasti i u narednom periodu.

Zlato i srebro kao utočišta sigurnosti u neizvjesnim vremenima

Šire gledano, veliki rast zlata i srebra reflektira duboke promjene u svjetskoj gospodarskoj i geopolitičkoj strukturi, signalizirajući povratak povjerenja u opipljivu imovinu kao utočištima od neizvjesnosti. Zlato je ponovno potvrđuje svoju ulogu čuvara vrijednosti, probijajući pritom brojne psihološke granice, uključujući i rekorde od 4.342 dolara odnosno 3.727 eura po unci. 

Njegov rast potaknut je neprestanim geopolitičkim napetostima, posebno trgovinskim i političkim previranjima između velikih svjetskih sila poput SAD-a i Kine te općom globalnom nestabilnošću. Kada tradicionalna tržišta kapitala pokažu slabosti, investitori instinktivno traže zaštitu u plemenitim metalima s dugom poviješću pouzdanosti. Ovim se faktorima pridružuju i spuštanja kamatnih stopa od strane Federalnih rezervi i drugih središnjih banaka, čime se smanjuje oportunitetni trošak držanja zlata u usporedbi s obveznicama ili štednjom.

Istovremeno, srebro je pokazalo još impresivniji skok, nadmašujući zlato u pogledu postotnog rasta. Ovaj meteorski uspon srebra koje se često naziva “metalom budućnosti”, rezultat je jedinstvene kombinacije faktora. Iako dijeli mnoge od istih investicijskih pokretača kao i zlato – geopolitički rizik i očekivanja nižih kamatnih stopa – srebro se izdvaja zbog svoje ključne uloge u industrijskoj primjeni. Srebro je nezamjenjivo u sektorima visoke tehnologije i zelene energije. Ono je esencijalni materijal u proizvodnji solarnih panela, električnih vozila pa čak i podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju. 

Snažan globalni zaokret prema održivosti i masovna ulaganja u obnovljive izvore energije i elektrifikaciju stvorili su neviđenu potražnju za srebrom u industrijskom sektoru. Uz to, značajan nedostatak ponude i niske zalihe u skladištima glavnih trgovačkih centara, poput Londona, doveli su do fizičke nestašice koja je cijene gurnula na povijesne vrhunce, dosežući čak 57 dolara odnosno 49 eura po unci.

Središnje banke veliki su pokretači rasta cijene zlata

Glavni pokretači ovog masovnog skoka leže u promjeni globalne monetarne politike i trajno povišenim geopolitičkim rizicima. Očekivanja da će središnje banke diljem svijeta, predvođene američkim Federalnim rezervama, nastaviti s ciklusom smanjenja kamatnih stopa u borbi protiv usporavanja gospodarstva, izravno utječu na cijene plemenitih metala. Niže kamatne stope čine instrumente s fiksnim prinosom, poput obveznica, manje atraktivnima, čime se povećava privlačnost zlata i srebra koji ne nose direktan prinos u smislu kamata, ali zbog rasta cijene služe kao odlična zaštita od devalvacije valuta i inflacije. 

Pritom se nastavlja trend gomilanja fizičkog zlata od strane središnjih banaka, posebno onih na Istoku. Države diljem svijete sustavno kupuju zlatne rezerve kako bi smanjile svoju ovisnost o američkom dolaru i stvorile otpornost na potencijalne sankcije ili globalne financijske šokove. Ova institucionalna potražnja osigurava snažan dugoročni temelj za cijenu zlata, neovisno o kratkoročnim fluktuacijama na tržištu. Napetosti između SAD-a i Kine, carinski ratovi te sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku dodatno su zacementirali status plemenitih metala kao nezaobilaznog dijela portfelja za zaštitu od nepredvidivih geopolitičkih kriza.

Srebro kao industrijski super-metal

Iako zlato ostaje ultimativno investicijsko utočište, srebro se sve više pozicionira kao dvostruka imovina – investicijski metal i ključna industrijska sirovina. Njegov izrazito veći rast od zlata (77.5% naspram 41.4%) naglašava važnost industrijske potražnje. U industriji, srebro ima najbolju električnu i toplinsku vodljivost od svih metala, čineći ga nezamjenjivim u modernoj elektronici. 

Ogroman zamah u globalnoj energetskoj tranziciji, s fokusom na solarnu energiju, glavni je pokretač potražnje za srebrom koje se koristi za izradu fotovoltaičnih ćelija. Analitičari procjenjuju da će potražnja za srebrom u solarnom sektora nastaviti rasti te da će činiti sve značajniji dio ukupne potražnje za ovim metalom. Taj industrijski aspekt čini cijenu srebra podložnom cikličkim gospodarskim trendovima, ali mu istovremeno daje jedinstveni potencijal za rast u razdoblju stasanja novih tehnologija. 

Osim toga, omjer cijene zlata i srebra polako se vraća u ravnotežu nakon relativno dugog perioda dominacije zlata. Ovo mnoge ulagače navodi na zaključak da će srebro nastaviti ubrzano rasti u odnosu na zlato te da ima veliki potencijal za daljnji rast u narednom periodu.

Cijene zlata i srebra mogle bi nastaviti streloviti rast i u 2026.

Analitičari i velike financijske institucije izrazito su optimistični u pogledu daljnjeg kretanja cijena plemenitih metala. Prema procjenama jedne od najvećih banaka na svijetu, UBS, cijena zlata mogla bi narasti do 4,900 dolara po unci tijekom prve polovice sljedeće godine, što je rast od gotovo 15%. Istovremeno, analitičari Bank of America predviđaju rast cijene zlata do 5,000 dolara odnosno cijene srebra do 65 dolara po unci tijekom 2026. 

Ovaj optimizam temelji se na očekivanom nastavku politike niskih kamatnih stopa, trajno visokoj potražnji središnjih banaka, spuštanju kamatnih stopa od strane Feda i drugih središnjih banaka, fiskalnim i političkim problemima u SAD-u te kontinuirano povišenim geopolitičkim rizicima. 

Ako globalno gospodarstvo pritom uđe u dublju recesiju, potražnja za plemenitim metalim kao sigurnim utočištima mogla bi dobiti na još veći robusnosti. Izniman rast cijena zlata i srebra od početka godine trenutno ukazuje na snažan pomak u razmišljanju ulagača prema opipljivoj imovini u eri ekonomske i političke neizvjesnosti. Plemeniti metali poput zlata i srebra definitivno su se etablirali kao važan stup zaštite bogatstva, dok se srebro paralelno s tim sve više nameće kao industrijski metal budućnosti.

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.