-
Zlatnik 10 francuskih franaka odličan je izbor za sve investitore i kolekcionare klasičnih zlatnika. 10 francuskih franaka dolazi u dvije verzija od kojih svaka obiluje bogatom simbolikom iz francuske povijesti i kulture. -
Zlatni florin i franak, poznat i pod nazivom austrijski zlatni gulden je austougarska kovanica kovana od 1870. do 1891. s ciljem usklađivanja mase i čistoće austrijskih zlatnika s zlatnicima ostalih zemalja koje su činile Latinsku monetarnu uniju. Postoje i zlatni florini/franci s ugraviranom godinom 1892., no radi se o “restrike” zlatnicima koji se još uvijek povremeno kuju, no zbog tradicije se uvijek stavlja 1892. godina. *otkupna cijena vrijedi za proizvod kupljen u Centru Zlata -
Zlatnik 10 mađarskih franaka - 8 forinti - odličan je izbor za sve investitore i kolekcionare klasičnih zlatnika iz vremena Latinske monetarne unije. 10 mađaraskih franaka kovano je između 1870. i 1892. u kovnici Kremnica, jednoj od najstarijih kovnica na svijetu, osnovanoj 1322. u Slovačkoj. Na licu zlatnika nalazi se grb Kraljevine Mađarske s krunom Sv. Stjepana, dok je na naličju lik cara Franje Josipa. -
Zlatnik 10 švicarskih franaka odličan je izbor za sve investitore i kolekcionare klasičnih zlatnika. Riječ je o jednom od najpopularnijih klasičnih zlatnika u Europi. 10 švicarskih franaka kovani su u periodu između 1897. i 1949. -
Zlatnik 20 rumunjskih leua odličan je izbor za sve investitore i kolekcionare klasičnih zlatnika iz perioda Latinske monetarne unije. *otkupna cijena vrijedi za proizvod kupljen u Centru Zlata -
Zlatni florin i franak, poznat i pod nazivom austrijski zlatni gulden je austougarska kovanica kovana od 1870. do 1891. s ciljem usklađivanja mase i čistoće austrijskih zlatnika s zlatnicima ostalih zemalja koje su činile Latinsku monetarnu uniju. Postoje i zlatni florini/franci s ugraviranom godinom 1892., no radi se o “restrike” zlatnicima koji se još uvijek povremeno kuju, no zbog tradicije se uvijek stavlja 1892. godina. *otkupna cijena vrijedi za proizvod kupljen u Centru Zlata -
- 4.00%
Zlatnik 20 francuskih franaka odličan je izbor za sve investitore i kolekcionare klasičnih zlatnika. 20 francuskih franaka dolazi u nekoliko različitih verzija od kojih svaka obiluje bogatom simbolikom iz francuske povijesti i kulture.*otkupna cijena vrijedi za proizvod kupljen u Centru Zlata -
Zlatnik 20 talijanskih lira odličan je izbor za sve investitore i kolekcionare klasičnih zlatnika iz perioda Latinske monetarne unije. 20 talijanskih lira kovane su u periodu od 1879. do 1897. godine. Na jednoj strani zlatnika nalazi se grb nekadašnje Kraljevine Italije, dok je na drugoj strani lik kralja Umberta I. Na starijim zlatnicima moguće je naći i lik njegovog prethodnika, Viktora Emanuela II. *otkupna cijena vrijedi za proizvod kupljen u Centru Zlata -
- 4.00%
Zlatnik 20 belgijskih franaka odličan je izbor za sve investitore i kolekcionare klasičnih zlatnika. Ovaj belgijski zlatnik kovan je u periodu od 1870. do 1882. godine. Na licu se nalazi lik belgijskog kralja Leopolda II., dok je na naličju prikazan grb Kraljevine Belgije. *otkupna cijena vrijedi za proizvod kupljen u Centru Zlata -
- 1.00%
Zlatnik 20 švicarskih franaka odličan je izbor za sve investitore i kolekcionare klasičnih zlatnika. Riječ je o jednom od najpopularnijih klasičnih zlatnika u Europi. 20 švicarskih franaka često se nazivaju i “Goldvreneli” ili samo "vreneli", a kovani su u periodu od 1897. do 1949. godine. Na licu zlatnika nalazi se stilistički prikaz Helvetije, mitološke žene koja simbolizira utjelovljenje Švicarske Konfederacije, dok se na naliču nalazi švicarski grb. *otkupna cijena vrijedi za proizvod kupljen u Centru Zlata -
- 1.00%
Zlatnik 20 tuniških franaka - različite godine. Odličan izbor za sve investitore i kolekcionare klasičnih zlatnika iz razdoblja Latinske monetarne unije. 20 tuniških franaka kovali su se između 1892. i 1904. *otkupna cijena vrijedi za proizvod kupljen u Centru Zlata -
Zlatnik 20 mađarskih franaka - 8 forinti - odličan je izbor za sve investitore i kolekcionare klasičnih zlatnika iz vremena Latinske monetarne unije. 20 mađaraskih franaka kovano je između 1870. i 1892. u kovnici Kremnica, jednoj od najstarijih kovnica na svijetu, osnovanoj 1322. u Slovačkoj. Riječ je o jednom od najpoznatijih zlatnika na području nekadašnje Austro-Ugarske. *otkupna cijena vrijedi za proizvod kupljen u Centru Zlata
Latinska monetarna unija
Latinska monetarna unija (LMU) bila je prvi veliki međudržavni projekt povezivanja novčanih valuta te ju je moguće smatrati pretečom današnje eurozone. Latinska monetarna unija ustanovljena je 1865. godine kada su Francuska, Belgija, Italija i Švicarska ustanovile novčani standard koji se temeljio na francuskim francima i denominacijama koje je uveo Napoleon I. šezdesetak godina ranije.
Zemlje Latinske monetarne unije isprva su uvele takozvani bimetalistički sustav koji se temeljio na dva metala – zlatu i srebru, a tečajevi razmjene bili su jasno propisani. Jedan je franak tako vrijedio točno 4.5 grama srebra i 0.29 grama zlata. Zlatnici su se kovali u denominacijama od 5, 10, 20, 40, 50 i 100 franaka (ili lira u Italiji), a najčešći je bio onaj od 20 franaka mase 6.45 grama i čistoće 900/1000.
Širenje Latinske monetarne unije
Standardizacija zlatnika i srebrnjaka uvelike je olakšala trgovinu između zemalja Latinske monetarne unije pa ne čudi da su se i druge europske zemlje polako počele priključivati vezanjem vlastitih valuta za novi monetarni standard. Francuski trgovac mogao je slobodno prihvaćati talijanske lire kao sredstvo plaćanja i obrnuto, što u značajnoj mjeri podsjeća na današnji euro.
Zemlje koje su kovale kovanice po standardima Latinske monetarne unije, izvor: Wikimedia Commons
Prva zemlja koja se priključila originalnoj četvorki bila je Grčka 1867. godine. Nakon nje su brojne zemlje počele kovati svoje zlatnike po standardima Latinske monetarne unije, čak i bez da su službeno pristupile samoj Uniji. Jedna od takvih zemalja bila je Austro-Ugarska u kojoj se nalazila i Hrvatska. Iz tog perioda su ostali i poznati austrijski guldeni. Druge bitne države koje su također kovale zlatnike po standardu LMU-a su Rusija, Osmansko Carstvo, Španjolska i Rumunjska.
Propast Latinske monetarne unije
Više je razloga zbog kojih je Latinska monetarna unija doživjela propast, a svakako jedan od najbitnijih je činjenica da je Unija bila temeljena na bimetalizmu. Fluktuacije u cijeni zlata i srebra dovele su do istiskivanja srebra iz upotrebe zbog prevelike količine na tržištu pa je Unija od 1873. godine ostala de facto samo na zlatnom standardu.
No, iako je izbacivanje srebra poljuljalo vjeru u stabilnost valuta, Latinska monetarna unija nastavila je postojati i dalje. Iako je službeni kraj Unije došao tek 1927. godine, pravi kraj došao je ranije – nakon Prvog svjetskog rata koji je doveo do masovnog stvaranja novog novca zbog ratnih troškova u mnogim državama, sve većeg korištenja fiat novca i devalvacije zlatnika i srebrnjaka.
Latinska monetarna unija – zlatnici i srebrnjaci
Iako Latinska monetarna unija više ne postoji, zlatnici i srebrnjaci koji su se za vrijeme njenog postojanja koristili i dalje su među nama te su u međuvremenu značajno dobili na vrijednosti. Zlato i srebro s vremenom ne gube na vrijednosti, za razliku od papirnatih fiat valuta, što znači da su pogodni za dugoročnu štednju i ulaganje, bez obzira na datum njihovog kovanja.
Zlatnici Latinske monetarne unije i danas se smatraju investicijskim zlatom zbog svoje visoke čistoće i otisnute nominalne vrijednosti, što znači da su u potpunosti oslobođeni svih poreza te su prigodni za ulaganje. Najveću ponudu takvih zlatnika u Hrvatskoj možete pronaći u Centru Zlata na vrhu ove stranice.
