Besplatna dostava Heimerle+Meule proizvoda za kupnju iznad 500 €

Latinska monetarna unija

Latinska monetarna unija (LMU) bila je prvi veliki međudržavni projekt povezivanja novčanih valuta te ju je moguće smatrati pretečom današnje eurozone. Latinska monetarna unija ustanovljena je 1865. godine kada su Francuska, Belgija, Italija i Švicarska ustanovile novčani standard koji se temeljio na francuskim francima i denominacijama koje je uveo Napoleon I. šezdesetak godina ranije.

Zemlje Latinske monetarne unije isprva su uvele takozvani bimetalistički sustav koji se temeljio na dva metala – zlatu i srebru, a tečajevi razmjene bili su jasno propisani. Jedan je franak tako vrijedio točno 4.5 grama srebra i 0.29 grama zlata. Zlatnici su se kovali u denominacijama od 5, 10, 20, 40, 50 i 100 franaka (ili lira u Italiji), a najčešći je bio onaj od 20 franaka mase 6.45 grama i čistoće 900/1000.

Širenje Latinske monetarne unije

Standardizacija zlatnika i srebrnjaka uvelike je olakšala trgovinu između zemalja Latinske monetarne unije pa ne čudi da su se i druge europske zemlje polako počele priključivati vezanjem vlastitih valuta za novi monetarni standard. Francuski trgovac mogao je slobodno prihvaćati talijanske lire kao sredstvo plaćanja i obrnuto, što u značajnoj mjeri podsjeća na današnji euro.

latinska-monetarna-unija-karta

Zemlje koje su kovale kovanice po standardima Latinske monetarne unije, izvor: Wikimedia Commons

Prva zemlja koja se priključila originalnoj četvorki bila je Grčka 1867. godine. Nakon nje su brojne zemlje počele kovati svoje zlatnike po standardima Latinske monetarne unije, čak i bez da su službeno pristupile samoj Uniji. Jedna od takvih zemalja bila je Austro-Ugarska u kojoj se nalazila i Hrvatska. Iz tog perioda su ostali i poznati austrijski guldeni. Druge bitne države koje su također kovale zlatnike po standardu LMU-a su Rusija, Osmansko Carstvo, Španjolska i Rumunjska.

Propast Latinske monetarne unije

Više je razloga zbog kojih je Latinska monetarna unija doživjela propast, a svakako jedan od najbitnijih je činjenica da je Unija bila temeljena na bimetalizmu. Fluktuacije u cijeni zlata i srebra dovele su do istiskivanja srebra iz upotrebe zbog prevelike količine na tržištu pa je Unija od 1873. godine ostala de facto samo na zlatnom standardu. 

No, iako je izbacivanje srebra poljuljalo vjeru u stabilnost valuta, Latinska monetarna unija nastavila je postojati i dalje. Iako je službeni kraj Unije došao tek 1927. godine, pravi kraj došao je ranije – nakon Prvog svjetskog rata koji je doveo do masovnog stvaranja novog novca zbog ratnih troškova u mnogim državama, sve većeg korištenja fiat novca i devalvacije zlatnika i srebrnjaka. 

Latinska monetarna unija – zlatnici i srebrnjaci

Iako Latinska monetarna unija više ne postoji, zlatnici i srebrnjaci koji su se za vrijeme njenog postojanja koristili i dalje su među nama te su u međuvremenu značajno dobili na vrijednosti. Zlato i srebro s vremenom ne gube na vrijednosti, za razliku od papirnatih fiat valuta, što znači da su pogodni za dugoročnu štednju i ulaganje, bez obzira na datum njihovog kovanja.

Zlatnici Latinske monetarne unije i danas se smatraju investicijskim zlatom zbog svoje visoke čistoće i otisnute nominalne vrijednosti, što znači da su u potpunosti oslobođeni svih poreza te su prigodni za ulaganje. Najveću ponudu takvih zlatnika u Hrvatskoj možete pronaći u Centru Zlata na vrhu ove stranice.

Naslov

Na temelju 356 recenzija
Dubravka Klišanin
11/01/2023
Jako sam zadovoljna uslugom, sve pohvale za zaposlenike!
Krešimir Babić
21/12/2022
Brzo, efikasno i pošteno! Jako dobro!👍
Elvis Gambiraža
08/12/2022
Naručio sam zlatnike poštom i sve je proteklo u najboljem redu, od komunikacije do brzine isporuke. Svakako preporučujem!
Danijel Lučić
08/11/2022
Brzo poslano, dobro upakirano, sama medalja perfektna. Moja preporuka!
Simone de Cunha
15/10/2022
I received wonderful prompt help over the phone followed by attentive support after I purchased product online. Thanks Matea!
Davor Antoljak
02/10/2022
Vrhunska usluga!