Ovo su tri najčešće greške koje rade novi ulagači u zlato

16.2. 2026.

Ulaganje u zlato sve je popularniji oblik dugoročne štednje za veliki broj hrvatskih građana. Podaci Centra Zlata, vodećeg distributera investicijskog zlata u Hrvatskoj, u posljednjih 12 mjeseci bilježe sve veći interes ulagača koji se po prvi put odlučuju na investiranje u zlato.

Ipak, oni koji prvi put ulažu u zlato odnosno oni koji nemaju mnogo iskustva, ponekad rade određene greške koje dovode do nepotrebnih gubitaka. U ovom članku proći ćemo kroz te greške i objasniti kako ih izbjeći.

1. Ulaganje na kratki rok

Novi ulagači ponekad nemaju na umu da je ulaganje u zlato dugoročna aktivnost koja služi kako bi nas zaštitila od inflacije i donijela određenu zaradu. Cijena zlata u posljednjih je 50 godina porasla za preko 10,000%, u posljednjih 20 za preko 800%, a u zadnjih 5 godina oko 190%. Prosječni godišnji rast u prethodna dva desetljeća bio je gotovo 11.5%. Ovi povijesni podaci nam govore da je riječ o vrlo stabilnom dugoročnom ulaganju.

Ipak, novi ulagači ponekad smetnu s uma dugi rok te se fokusiraju na kratkoročne fluktuacije u cijeni zlata. Čuli su da je cijena rekordna, uložili i pri prvoj korekciji cijene nekoliko mjeseci kasnije, razmišljaju o prodaji. Ova zamka dovodi do nepotrebnih gubitaka i može se klasificirati kao želja za brzom zaradom, kockanje odnosno špekuliranje cijenom zlata.

Takvo kratkoročno špekuliranje na cijeni zlata nije preporučljivo za veliku većinu ulagača budući da nemaju stručno znanje i nisu educirani za takve aktivnosti. Oni koji su specijalizirani za praćenje tržišta i bave se takvim kratkoročnim špekulacijama, prvo će odraditi fundamentalnu i tehničku analizu te će biti u stanju zaraditi na kratkoročnoj promjeni cijene. No, njihova logika često je sasvim suprotna od razmišljanja spomenutih neiskusnih ulagača. Špekulant će, primjerice, kupiti kada procijeni da je cijena pala na određenu razinu, a prodati nekoliko mjeseci kasnije kada primijeti rekordnu cijenu.

Upravo se zato za većinu ulagača preporuča dugoročno ulaganje, a oni koji su mudriji i iskusniji među takvima, nikad se neće zamarati s kratkoročnim fluktuacijama burzovne cijene. Dapače, pad cijene gledat će kao najbolju priliku za dodatnu kupnju s popustom, i to s popustom koji se možda više neće ponoviti jer je moguće da se cijena više neće spuštati na tu razinu u budućnosti.

2. Čekanje pada cijene zlata

2008. godine cijena zlata dosegla je 620 € po unci, 2012. 1,380 € po unci, 2020. 1,700 € po unci, a 2025. 3800 € po unci. U svakom od tih trenutaka, cijena zlata nadmašila je prethodne rekorde i mnogi su mislili da je previsoka, no poslije je narasla još više. Činjenica ostaje da unatoč kratkoročnim fluktuacijama, cijena dugoročno raste, a ako predugo čekamo da se cijena spusti na neku zamišljenu razinu, taj trenutak možda nikada ne dođe.

U onom trenutku kada je cijena zlata 2010. prešla 900 €, 2019. 1,400 € po unci ili 2024. 2,400 € po unci, nikad se više nije spustila ispod toga. Oni koji su nakon toga čekali neki zamišljeni pad, nisu ga dočekali te su propustili zaraditi znatno više. Oni koji su zlato kupili tijekom rekordnih razina ‘08.,‘10., ‘12., ‘19., ‘20., ‘23. ili ‘24. sada imaju pozamašan iznos te se više ni ne osvrću unazad, gledajući jesu li mogli proći jeftinije. Ako u ovom trenutku kupimo investicijsko zlato, hoćemo li za 5 ili 10 godina razmišljati zašto nismo kupili mjesec ranije ili kasnije? 

3. Nedovoljan fokus na fleksibilnost

Kupnjom jedne veće poluge, ulagač dobiva nešto bolju cijenu po gramu, ali gubi fleksibilnost. Fleksibilnost je važna jer ako nam zatreba dio novca za hitan trošak i posegnemo za zlatnom rezervom, znatno je bolje imati nekolicinu manjih poluga ili zlatnika od kojih možemo unovčiti dio, nego jednu veću polugu. Veliku polugu ne možemo rezati na manje komadiće jer će tada izgubiti na vrijednosti.

Nadalje, brojni ulagači u zlato računaju da će jednog dana vjerojatno ostaviti svoje zlato u nasljedstvo djeci i unucima. U takvim slučajevima, bolje je imati više manjih predmeta koje s lakoćom raspoređujemo, nego jednu veću polugu. Naravno, tu su i katastrofični scenariji poput globalnih ratova, kriza i hiperinflacije. U takvim situacijama, kada papirnate valute često gube svoju vrijednost, uvijek je bolje imati male apoene zlata za više manjih transakcija, “zlu ne trebalo”.

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.