Strukturni deficit ponude srebra vodi do velikog rasta cijene?

24. 11. 2025.

U proteklih pet godina tržište srebra suočava se sa kontinuiranim deficitom ponude. Prema godišnjem izvješću za srebro kojeg izdaje Institut za srebro (The Silver Institute), ponuda srebra ni u 2025. neće zadovoljiti rastuću potražnju za srebrom. 

Tijekom posljednjih pet godina, proizvodnja srebra iz rudnika rasla je vrlo sporo, dok razina recikliranja, iako značajna, nije dovoljna kako bi pokrila jaz između ponude i potražnje.

Deficit ponude od oko 800 milijuna unci u pet godina

Od 2021. do 2025. godine, tržište srebra akumuliralo je manjak od preko 796 milijuna unci. Kako bismo ilustrirali značaj ove brojke, uzmimo u obzir da se, primjerice, industrijska potražnja za srebrom ove godine procjenjuje na 677.4 milijuna unci, dok se ukupna potražnja procjenjuje na oko 1,148.3 milijuna unci. To znači da se deficit u spomenutom razdoblju popeo na razinu od preko dvije trećine cijele ovogodišnje potražnje te da je prerastao cjelogodišnju industrijsku potražnju.

Deficit ponude predstavlja veliku stvar za tržište srebra – znatno veću nego što bi predstavljao na, primjerice, tržištu zlata. To je iz razloga što se velike količine srebra troše u industrijske svrhe, što znači da srebro koje kad se jednom izrudari, kasnije nije toliko mobilno u tržišnom smislu kao što je to zlato. Zlato se u velikoj mjeri koristi za nakit koji se lako prodaje i reciklira, kao i za investicijske svrhe, što znači da lako mijenja vlasništvo i zadovoljava potražnju u danom trenutku. 

Srebro koje se izrudari, s druge strane, zbog rečene industrijske primjene (koja čini gotovo 60% ovogodišnje potražnje), nije lako reciklirati, niti ono lako “mijenja vlasništvo” – srebro je na neki način “fiksno” tj. većina ga je ugrađeno u infrastrukturu, električne aute, solarne panele i sl. Iz tog se razloga srebro mora konstantno iznova rudariti u sve većim količinama kako bi pokrilo rastuću potražnju. 

Ipak, isključivo rudarenje srebra nije toliko isplativo, već se srebro najčešće dobiva kao nusprodukt rudarenja drugih metala. Novi projekti u smislu rudnika zahtijevaju određeno vrijeme i velike investicije kako bi se pokrenuli, a takvih novih velebnih projekata zasada nema na vidiku. Temeljem toga, nije izgledno da će deficit ponude nestati čak ni u narednom periodu

Potražnja za srebrom u posljednjih pet godina na visokim razinama 

Potražnja za srebrom od 2020. do danas, kontinuirano je dosezala visoke razine, između 1,100 i 1,300 milijuna unci godišnje, što je znatno više u usporedbi s brojkama u drugoj polovici 2010-ih kada se ista kretala na razinama između 900 i 1,000 milijuna unci godišnje. Ovdje se posebice ističe industrijska potražnja za srebrom koja je rasla gotovo svake uzastopne godine u posljednjih 10 godina.

Trend rasta potražnje vrlo će se vjerojatno nastaviti i od kraja ovog desetljeća. Kao glavni pokretači budućeg rasta često se ističu sektori umjetne inteligencije, solarnih panela,  električnih auta, vojne te svemirske opreme. Sve je to posljedica specifičnih svojstava koje srebro posjeduje poput najveće električne i toplinske vodljivosti među metalima.

Struktura potražnje za srebrom u 2025. (procjena). Izvor: The Silver Institute.

Srebro kao “metal budućnosti” – podloga za veliki rast cijene

Srebro je nezaobilazan materijal u proizvodnji mobilnih uređaja, računala, hardvera koji pogoni sustave umjetne inteligencije, 5G antena, optičkih kablova, procesora, memorijskih čipova, mikročipova, baterija, električnih kontakata i drugih elektroničkih uređaja. Pored toga, stručnjaci predviđaju udvostručenje potražnje za srebrom u sektoru električnih automobila u narednih pet godina – ekvivalent od oko 90 milijuna unci.

Srebro je također važno za proizvodnju radarskih sustava, navigacijske opreme, navođenih projektila, satelitske komunikacije, borbenih zrakoplova i još mnogih važnih komponenti koje su od iznimne važnosti u modernoj vojnoj industriji. Ovo je od osobite važnosti budući da se u svijetu javlja sve veći broj žarišnih točaka, “proxy ratova”, utrka u naoružanju, blokovskih podjela i sl.

U proizvodnji solarnih panela, točnije fotovoltaičnih ćelija koje su ključne za njihov rad, potrebne su na tisuće i tisuće tona srebra svake godine. Srebro je također važno i za proizvodnju vjetroelektrana. Većina stručnjaka predviđa udvostručenje potražnje u ovom sektora u ovom desetljeću, oko 300 milijuna unci do 2030. godine.

Srebro se u velikoj mjeri koristi za proizvodnju satelita, svemirskih teleskopa i svemirskih letjelica. Pogodno je za ovaj sektor jer može podnijeti visoke temperature i vakuumske uvjete pa se često koristi za električne kontakte i premaze. Velike svjetske sile poput SAD-a izrazile su želju da se jednog dana u skoroj budućnosti vrate na Mjesec, a za koje desetljeće postoje i ambicije putovanja na Mars. Kina također želi izgraditi bazu na Mjesecu, a za sve ove pothvate srebro je od presudne važnosti.

Na koncu, srebro se koristi i u osnovnoj infrastrukturi kao što su oprema za distribuciju električne energije, sustavi za grijanje, ventilaciju, klimatizaciju, filtraciju vode te u vodovodnim cijevima zbog svojih antimikrobnih svojstava. Sve su ovo faktori koji ukazuju na rastuću važnost srebra kada je u pitanju funkcioniranje i budući razvoj suvremene civilizacije.

Strukturalna neravnoteža na tržištu dovodi do velikog rasta cijene?

Kada zbrojimo manjak “novog” srebra, manjak mobilnosti “postojećeg” srebra te rastuću potražnju za “metalom budućnosti”, dobivamo ponešto jasniju sliku tržišta i njegovog kretanja. Gledano s pozitivne strane, posljedice strukturalne neravnoteže između ponude i potražnje mogle bi se ogledati u velikom skoku cijene srebra u skoroj budućnosti, što je izvrsno za ulagače u investicijsko srebro u vidu srebrnjaka i srebrnih poluga. 

Deficit na strani ponude ove godine iznosio je približno 117.6 milijuna unci, dok je cijena, gledano u eurima, porasla za više od 51%, a u dolarima za oko 65%. Je li ovo pokazatelj tek dijela onog što nas čeka kada je u pitanju cijena srebra u narednom periodu? 

Premda nitko od nas nema “kristalnu kuglu” i ne možemo sa 100-postotnom sigurnošću reći što bi moglo uslijediti, ono što znamo jest da su tržišne zakonitosti ponude i potražnje neumoljive –  ako je potražnja duže vrijeme veća od nefleksibilne ponude, cijena znakovito raste.

Prema nekim analitičarima, s obzirom na rastuću potražnju i značajan deficit ponude, cijena srebra mogla bi dosegnuti čak $100 po unci do kraja desetljeća, što je rast od gotovo 100% u narednih pet godina.

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.