1. 9. 2025.
Cijena zlata trenutno iznosi 2,968.3 eura po unci, što je vrlo blizu psihološke granice od 3,000 eura i novog obaranja povijesnog rekorda. U američkim dolarima zlato je već probilo povijesni rekord te dosegnulo 3.478.8 dolara po unci, a čini se kako ide prema probijanju psihološke granice od $3,500.
Cijena srebra također je probila psihološku granicu i sada se nalazi na najvišoj dolarskoj razini od 2011. – $40.6 odnosno na rekordnoj eurskoj razini 34.6 € po unci.
SAD-u prijeti stagflacija, očekuje se rez kamatnih stopa
Američka ekonomija ponovno pokazuje znakove slabljenja. Inflacija iznosi 2,9% (PCE), a očekuje se i njen daljnji rast prema 4 do 5%. Istovremeno, gospodarstvo usporava te analitičari iz Moody’s Analyticsa upozoravaju na vrlo realnu mogućnost nove recesije. Kombinacija visoke inflacije i stagnirajućeg gospodarstva u ekonomiji se naziva fenomenom tzv. stagflacijske krize, a u takvim vremenima investitori često pribjegavaju niskorizičnim instrumentima kao što je zlato.
Američki Sustav federalni rezervi (Fed) našao se pod pritiskom administracije zbog loših gospodarskih prognoza. Stopa inflacije u ovom trenutku više ne igra toliku ulogu jer je zabrinutost usmjerena na stagnaciju ekonomije i tržišta rada. Mnogi stoga očekuju da će Fed ovaj mjesec spustiti kamatne stope kako bi pokrenuli kreditiranje i gospodarstvo s mrtve točke, unatoč tome što će to potaknuti daljnju inflaciju. Niže kamatne stope isto tako znače manji prinosi na državne obveznice odnosno veća privlačnost zlata kao instrumenta koji konkurira državnim obveznicama.
Rezanje kamata dodatno će oslabiti dolar koji se već ranije našao u vrlo nepovoljnoj poziciji. Dolarov indeks koji mjeri snagu američke valute prema košarici drugih najvažnijih svjetskih valuta, pao je u prvoj polovici ove godine za gotovo 11%, što je ujedno i najveći pad u posljednjih 50 godina. Pad dolara uvijek znači povoljnije cijene u dolarima za neameričke investitore, što djeluje pozitivno na potražnju za zlatom i njegovu cijenu.
Eurozona: stagnacija i rez kamata u prosincu
Eurozona se također nalazi u nezavidnoj poziciji. U drugom kvartalu 2025., eurozona je zabilježila rast od samo 0.1%, što se smatra vrlo slabom brojkom, gotovo unutar statističke greške. Poslovna klima je pesimistična, a očekivanja za 2026. ostaju slaba. Najveća europska ekonomija, Njemačka, ponovno je zabilježila pad BDP-a u prethodnom kvartalu, što znači da se ni drugima “ne piše dobro”. U takvom okruženju, Europska središnja banka (ESB) koja je ove godine smanjila referentnu kamatnu stopu na 2%, mogla bi u prosincu nastaviti s rezovima do 1.75%.
Među glavnim uzrocima iza lošeg stanja i ništa boljih očekivanja, ističu se carinske tenzije sa SAD-om koje su pogodile izvoz i industrijsku proizvodnju. Nedavni dogovor između EU i SAD-a mnogi su doživjeli kao pobjedu za SAD odnosno gubitak za EU – 15-postotne carine na izvoz u Ameriku i 0-postotne carine na uvoz.
Pored slabog gospodarstva i trgovinskih disbalansa, rat u Ukrajini podiže proračunske troškove za obranu i oružje u gotovo svim članicama EU. Fiskalno opterećenje osjeća se i zbog perioda visokih kamata od ranije. Njemačka i Francuska suočavaju se s relativno visokim dugovima i kamatama, što stvara pritisak na rast poreznih opterećenja te posljedično potiče političke tenzije i nestabilnost.
Kombinacija svih ovih faktora u Europi djeluje na cijenu zlata u eurima na sličan način kao što smo prethodno opisali za američko tržište i cijenu zlata u dolarima.
Zlato spremno za novi val rasta
Zlato tradicionalno jača kada tržišta gube povjerenje u stabilnost valute, kada su kamatne stope niske i kada prijete geopolitičke napetosti. Radi se o idealnim uvjetima i plodnom tlu za rast cijene zlata, osobito u kratkom roku, a trenutno se nalazimo u razdoblju koje je školski primjer svega navedenog.
Američka i europska gospodarstva suočavaju se sa stagnacijom i inflacijom, monetarne politike se postupno popuštaju, a svijet je pod pritiskom geopolitičkih rizika – od trgovinskih ratova pa do konvencionalnog rata u Ukrajini i utrke u naoružanju. Investitori stoga sve više kupuju zlato kao zaštitu od inflacije, recesije i tečajnog rizika. Slijedom toga, Bank of America prognozira da bi zlato moglo doseći i 4,000 dolara po unci u prvoj polovici 2026. godine. Ovakva očekivanja temelje se upravo na scenariju niskih kamatnih stopa, slabijeg dolara i eura te rastu globalnih političkih i ekonomskih nesigurnosti.
Ključno pitanje za ulagače trenutno glasi: je li bolje kupiti sada ili čekati? Ako se predviđanja ostvare, cijena zlata u eurima mogla bi već iduće godine dosegnuti 4,000 dolara po unci, dok bi u eurima mogla prijeći granicu od 3,500 € po unci. Osim što bi to označilo nove povijesne rekorde, uloga zlata kao glavnog globalnog utočišta protiv negativnih rizika i neizvjesnosti ponovno bi se potvrdila. Za investitore koji planiraju kupnju to pak znači da bi prozor za povoljnije ulaganje mogao ubrzo nestati, stoga je možda pametnije djelovati prije nego kasnije.
Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:
Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
