Burze regulatornim intervencijama napadaju zlato i srebro?

2. 2. 2026.

Tržište plemenitih metala, a posebice srebra, početkom 2026. godine postalo je poprište nezapamćene volatilnosti. Nakon što su cijene probile sve povijesne rekorde – cijena zlata iznad  5,500 dolara odnosno 4,600 eura po unci, a cijena srebra iznad 120 dolara ili 100 eura po unci – uslijedila je korekcija.

Trenutačno se brojni investitori odlučuju na povećanje svog portfelja u srebru jer su mnogi čekali ovakvu korekciju kako bi mogli kupiti “srebro na popustu” u očekivanju dugoročnog rasta cijene ovog plemenitog metala pa je potražnja i za zlatom i srebrom na rekordnim razinama. Zbog povećane potražnje javljaju se čak i fizičke nestašice poluga i kovanica. 

Važno je za napomenuti kako ovaj pad nije bio prirodan proces zbog smanjenje potražnje ili povećane ponude, već rezultat ciljanih regulatornih intervencija. Ključni alat u tom procesu su takozvani “margin requirements” (troškovi margine).

Što su troškovi margine?

Da bismo shvatili zašto su cijene tako naglo pale, moramo razumjeti kako se trguje na velikim burzama poput COMEX-a (Commodity Exchange of New York – američka robna burza). Većina trgovaca ne kupuje fizičke poluge koje im se dostavljaju na kućna vrata, već trguju futures ugovorima koristeći financijsku polugu ili marginu. 

Tu u igru ulaze tzv. margin requirements (troškovi margine) – o čemu se radi? To je minimalni iznos gotovine ili kolaterala koji trgovac mora imati na svom brokerskom računu da bi otvorio i održao poziciju. Postoji inicijalna margina (eng. initial margin), iznos potreban za otvaranje pozicije te margina održavanja (eng. maintenance margin), minimalni iznos koji se mora uplaćivati u određenim intervalima dok je pozicija otvorena.

Ukratko, COMEX dozvoljava da se trguje ugovorima na kredit. Trenutačno su margine na zlato porasle na 8% s dosadašnjih 6%, a na srebro na čak 15% s 11 postotnih bodova. To znači da su trgovci mogli otvarati pozicije (prihvaćaju ugovor za prodaju ili kupovinu u nekom budućem datumu) i uplaćivati samo desetinu cijene (za srebro). Čak i ovo pravilo je COMEX posljednjih mjeseci promijenio jer su ranije iz apsolutnih iznosa prešli u relativne. Ranije su trgovci morali imati oko 20,000 dolara na računu kako bi mogli trgovati ugovorima vrijednima stotine tisuća dolara.

Kada burza (poput COMEX-a) procijeni da je tržište postalo previše riskantno ili da cijena raste prebrzo, oni će iskoristiti svoj najmoćniji alat tj. povećanje margina. Što se dogodi kad burza naglo promijeni pravila? Špekulanti se nađu u turbulentnim vodama i moraju hitno uplatiti novac na račun kod brokera, a najčešće nemaju dovoljnu količinu slobodnog kapitala kako ispunili zahtjeve. Tada se nađu između čekića i nakovnja i prisiljeni su ili povećati raspoloživi novac na računu ili smanjiti broj i vrijednost ugovora kojima trguju. Budući da najčešće nemaju novca, odlučuju se na rasprodaju ugovora po znatno nižim cijenama nego što je trenutna tržišna. Takvi postupci kratkoročno mogu dovesti do korekcije, ali dugoročno se tržište stabilizira i nastavlja s rastom.

Psihologija napada na srebro i zlato

Srebro je oduvijek bilo poznato kao “zlato na steroidima” zbog svoje ekstremne volatilnosti. Početkom godine svjedočili smo masovnom ulasku malih ulagača potaknutih strahom od inflacije i geopolitičkim napetostima. Cijena je rasla vertikalno. U trenutku kada je srebro dotaknulo 120 dolara po unci, burze su reagirale drastičnim podizanjem margina. To je stvorilo domino efekt.

Trgovci koji nisu bili likvidni odnosno koji nisu imali dodatan novac za pokrivanje margina bili su prisiljeni prodavati. Masovna prodaja srušila je cijenu za nekoliko postotaka. Taj pad je aktivirao burzovne “stop-loss” naloge – automatske naloge za prodaju kada cijena padne na određenu razinu kako bi se investitori zaštitili od gubitaka. Rezultat je bio povijesni pad od preko 25% u jednom danu.

Kritičari često tvrde da burze koriste ovaj alat selektivno. Podižu margine kada cijena snažno raste kako bi zaštitile velike institucije poput banaka koje drže “kratke” pozicije ili u prijevodu klade se na pad cijene.

Mogući novi čelnik Fed-a Kevin Warsh, jačanje dolara i geopolitika

Uz tehničke intervencije na burzama, fundamentalni potres izazvale su i promjene u vrhu američke monetarne politike. Najava Kevina Warsha kao potencijalnog novog čelnika Federalnih rezervi (Fed) djelovala je kao katalizator za preokret trenda.

Zlato i srebro se tradicionalno kreću obrnuto proporcionalno u odnosu na američki dolar. Warsh je u investicijskim krugovima poznat kao “jastreb”, zagovornik čvrste monetarne politike i viših kamatnih stopa. Njegov dolazak sugerira da bi se era jeftinog novca mogla naglo prekinuti, što je automatski ojačalo dolar i učinilo plemenite metale poput zlata manje privlačnim kao zaštitu od inflacije.

Ne smijemo zanemariti ni utjecaj najavljenih carina i trgovinskih ratova. Dok su u prvoj fazi ove najave tjerale investitore prema zlatu kao sigurnoj luci, u drugoj fazi su izazvale strah od globalne recesije. U scenariju gdje se trgovina usporava, industrijska potražnja za srebrom (koje se masovno koristi u solarnim panelima i elektronici) naglo opada. To objašnjava zašto je srebro kažnjeno mnogo jače nego zlato tijekom prošlotjedne korekcije.

Cijenama se može manipulirati u kratkom roku, no ne i u dugom roku

Ono što smo doživjeli protekli tjedan klasičan je primjer kako regulatorni mehanizmi mogu umjetno spustiti cijenu na tržištima plemenitih metala. Iako se pad od 25% za srebro čini katastrofalnim, povijesno gledano, plemeniti metali često prolaze kroz ovakve “nasilne” korekcije prije nastavka dugoročnog trenda rasta. Za dugoročne ulagače koji posjeduju investicijsko zlato i srebro (u fizičkom obliku), ovi burzovni “potresi” nisu bitni jer je riječ o kratkoročnim fluktuacijama cijene, dok rast u dugom roku osiguravaju stabilni fundamentalni faktori.

Ovi faktori uključuju rastuću potražnju središnjih banaka za zlatom, ograničenu ponudu zlata, dedolarizaciju, neodrživi dug SAD-a, geopolitička previranja, rastuću industrijsku potražnju za srebrom, deficit ponude srebra i mnoge druge. Toga su svjesne i velike svjetske investicijske banke koje i dalje ostaju pri svojim predviđanjima o rastu cijene zlata i srebra u narednom periodu.

Druga stvar je to što, dok burzovni grafikoni pokazuju crvenu boju i pad cijena, na terenu se odvija jedna sasvim drugačija drama, a radi se o fizičkoj nestašici. Trenutačna situacija na tržištu stvorila je opasan rascjep između „papirnate“ cijene na burzama i stvarne dostupnosti metala poput zlata i srebra u polugama i kovanicama. Pad cijene, potaknut regulatornim intervencijama i dizanjem margina, mudri investitori dočekali su kao priliku života. Rezultat je masovna navala na trgovine plemenitim metalima. Velike kovnice, poput onih u SAD-u, Kanadi i Austriji, već izvještavaju o produljenim rokovima isporuke koji se protežu na nekoliko tjedana, pa čak i mjeseci.

Posebno je kritično kod srebra. Zbog njegove široke industrijske primjene u zelenoj tranziciji, zalihe u skladištima poput onih na COMEX-u i LBMA-u na povijesno su niskim razinama. Logika je jednostavna, dok špekulanti na Wall Streetu prodaju “papirnato” srebro kako bi pokrili gubitke, ulagači u Zagrebu ili Berlinu kupuju fizičke poluge i kovanice koje mogu “držati u rukama”. Velika navala posljedično dovodi do nestašica, a takva situacija će kad tad dovesti i do stabilizacije cijena.

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.